Neuzgojeno bilje se može konzumirati kao povrće

U Kinu je stigla moda korištenja neuzgojenog (divljeg) povrća koje se prodaje kao luksuzna roba i na stolu se pojavljuje kao jedno od jela. Izgleda da će divlje protjerati pitomo.

Zašto neuzgojeno povrće uživa sve veću popularnost? Vezu jamačno trebamo tražiti u životnim navikama. Standard se viši, živimo bolje, u izobilju imamo svaku vrstu hrane bilo koje nutritivne vrijednosti. Čak se - usljed obilja - javljaju bolesti kakve smo u prošlosti rijetko mogli susresti. Ljudi su počeli sumnjati u prehranu i traže neuzgojeno povrće. Našli su novi okus koji bi trebao biti različit od masne hrane i tako neuzgojeno povrće postaje sve prisutnije na stolu.

Međutim, riječ je o drugom. Bezbroj biljnih vrsta podijeljeno je na tri skupine: kultivirano, ljekovito i ostalo. Naša je hrana tijekom tisućljeća odabrana iz ponude desetina tisuća biljaka koje rastu u prirodi ili su dugotrajno uzgajane od davnina - spomenute kultivirane biljke. Ljekovite biljke su birane na isti način. Ostale vrste bilja (u koje ne idu otrovne) mogu utažiti glad, ali nemaju nutritivnu vrijednost. U njihovu skupinu ubrajamo i neuzgojeno povrće. Divlje povrće se uzimalo u godinama gladi kada je stanovništvo na to bilo prisiljeno. Reklame za neuzgojeno povrće tvrde kako ono sadrži vitamine, aminokiseline i ostalo, može spriječiti povišeni tlak i dijabetes. Vidi se da oni to rade iz komercijalnog razloga.

Besumnjivo je da uz ukusno i nutritivno povrće ne moramo uzimati neuzgojeno, koje uz to ima gorkast i opor okus, nekada oštar miris i malu nutritivnu vrijednost. Nije mudro divlje zamijeniti pitomim. I kad konzumiraju neuzgojeno, moraju znati njegovu vrijednost i karakter, a ne uzimati jer nečemu odgovara. Primjerice, maslačak je po karakteru hladan i gorak, odgovara osobama koji imaju unutarnju vatru, a ne onima s oslabljenim yangom čija tijela ne treba izlagati hladnom. Prilikom konzumiranja maslačaka ili drugih vrsta neuzgojenog povrća, ni osobe bez tegoba ne bi smjele uzeti veće količine te hrane.

Sada se neke vrste neuzgojenog povrća uzgajaju u kultiviranim uvjetima i prodaju na tržnici. Kako nisu samonikle, ali zato gnojene umjetnim gnojivom i tretirane insekticidima, izgubile su osobine neuzgojene hrane. Ako neuzgojeno povrće raste u zagađenoj životnoj sredini, uz kolnik ili industrijska postrojenja, bit će zagađeno kao i svako drugo povrće.

Osim navedenog, treba upozoriti na konzumaciju gljiva. Ogromna većina neuzgojenih je po svojoj prirodi otrovna, tako da se mogu konzumirati samo one za koje smo sigurni da nisu otrovne.