Pšenica je najvažnija žitarica na svijetu. I ne samo žitarica, pšenica je uz vodu i zrak najdragocjeniji dar kojeg je priroda dala čovjeku, omogućivši mu tako i sam život. U Europi je povezuju s kruhom svagdašnjim, u Kini je smatraju svetom.

Potiče najvjerovatnije iz jugozapadne Azije, Mezopotamije, a počela se uzgajati 7 000 godina prije Krista, iako se spominje još puno ranije. Najstariji arheološki nalazi o uzgoju pšenice dolaze iz Turske. Uzgajana je u Iraku, Egiptu i Kini. Nakon otkrića, proširila se i na novi svijet.

To je najvažnija žitarica koja je na drugom mjestu po proizvodnji u svijetu, odmah iza kukuruza. Ona je nezamjenjiva i po svojoj hranjivoj vrijednosti.

Zdravstvena vrijednost pšenice ovisi o obliku u kojem se konzumira. Stručnjaci preporučuju cjelovito zrno pšenice, kod kojeg obradom nisu uklonjeni klica i omotač, čime su zadržani vitamini, minerali i fitonutrijenti.

Pšenica se sije u zimi, a žanje se u ljeto. To je namirnica vrućeg karaktera. U ljeto je moguće više jesti pšenice jer, prema kineskoj tradicionalnoj medicini, tijekom ljeta iz ljudskog tijela izlazi puno vrućine. Pšenica nam ljeti pomaže osnažiti tijelo i sačuvati vitalnost srca. Putem njenog rashlađujućeg učinka na tjelesni sustav pomaže pri upalama i samopročišćavanju jetre.

Integralno zrno pšenice je jedan od najboljih izvora primarnih proteina, a sadrži i esencijalne minerale i vitamin A, vitamine grupe B, kao i vitamine E, D i K u značajnim količinama.

Pšenično zrno je sirovina za proizvodnju brašna, a istovremeno je i gotova namirnica, jer se konzumira kao npr. pšenična kaša. U obliku kruha i tjestenine prehranjuje više ljudi nego bilo koja druga žitarica.

U ljusci pšenice, mekinjama, nalaze se dijetska vlakna te vitamin B. Mekinje ubrzavaju rad crijeva, a služe i za prevenciju raka crijeva. Imaju antistresno djelovanje, što je dobro znati u današnja stresna vremena.

Pšenične klice sadrže vitamin E koji omogućava začeće, utječe na razvoj ploda i porođaj. Najbogatiji prirodni izvor ovog vitamina je upravo pšenična klica. Osim toga u njoj se nalaze i aminokiseline koje su značajne za prevenciju bolesti srca i krvnih sudova.

Kuhana tekuća pšenična kaša korisna je kao sredstvo protiv kašlja, a pšenično brašno kuhano u vodi s mentom liječi probleme s disanjem.

Za čaj od pšeničnih posija narodni su liječnici tvrdili da pomaže kod oštećenja sluznice i mokračnog mjehura. Vruće obloge od pšeničnih mekinja koristili su da smire bol u uhu. Tradicija tvrdi da su oblozi od samljevenog kuhanog zrna korisni protiv lišajeva, mladeža i za brži nestanak modrica.

Razni recepti s pšeničnim mekinjama koristili su se protiv iznemoglosti, protiv kroničnog umora, protiv staračke nemoći i za jačanje apetita. Integralni pšenični kruh se davao iznemoglim bolesnicima poslije operacija i za vrijeme jakih i dugih groznica, osobito ako je osoba patila od mučnine. Pšenične lepinje pomiješane s još nekim sastojcima naši su preci prije spavanja stavljali na čelo osobama koje su patile od nesanice.

I još nešto, pšenični klas, možda je najčešće korišten prirodni motiv u umjetnosti, čime je čovjek pokazao zahvalnost zlatnom klasu.