U tradicionalnoj kineskoj medicini se čuva teorija da se "ljudski organi hrane po obliku sličnim namirnicama". Recimo, orah po obliku sliči na mozak, te se primjenjuje za jačanje mozga. Grah po obliku sliči na bubreg i muško jaje, te se primjenjuje za jačanje bubrega. Sjemenke kineske kajsije sliče na srce, te se primjenjuje za jačanje srca. Ljiljan po obliku sliči na pluća, te se primjenjuje za jačanje pluća. Sjeme „Kokošja glava „ (na kineskom Jitoumi ) po obliku sliči na dojku, te se primjenjuje za jačanje žene. Tradicionalna kineska medicina smatra da orah i sezam hrane sve unutrašnji organi, jačaju snagu, kosti, tetivu i mozak. Suvremena istraživanja pokazuju da orah i sezam imaju jako nezasićenu masnu kiselinu, te mogu poboljšati moždanu funkciju. Orah ima vitamine i lecitin koji djeluju na nesanicu, olakšava stres i nervozu. Tradicionalna kineska medicina se dosljedno zalaže za koncepciju da se po obliku sličnih namirnica hrane ljudski organi. Suvremena istraživanja pokazuju da ova koncepcija nije bez utemeljenja, već ima svoju logiku.
- Milenijumsko liječenje namirnicama -
Tradicionalna kineska medicina smatra da objektivni efekat namirnica i lijekova imaju nešto slično. Kineski herbalni lijekovi u raznim kombinacijama i na razne načine pripremaju se upravo u cilju postizanja kompleksnog efekta liječenja. To je slično s kineskim jelima u raznim kombinacijama i razni načini pripreme, također u cilju postizanja kompleksnog nutritivnog efekta. U milenijumskoj knjizi "Huangdi Neijing" piše：Ako je čovjek slab, lijekovima mu istjeruj bolest, a hranom ga jačaj. Drugim riječima, za liječenje lijek nije jedini, već treba i adekvatna hrana. "Beiji Qianjing Yaofang" je zabilježio ljekovite funkcije 154 vrste plodova, povrća, žitarica, ptica i životinja. "Taiping Shenhuifang" je zabilježio kako namirnicama liječiti 28 bolesti. Ove medicinske knjige su jasno potvrdile značaj liječenja namrnicama.
Usklađivanje pet okusa
U kineskom kulinarstvu se prioritet daje okusu, boji, mirisu,
obliku, procjeni, efektu a nazivi su sporedni. Zalaže se za
usklađenje pet okusa, da jelo bude jeziku ukusno, stomaku prihvatljivo i duhu osvježavajuće. Izvjesni sladokusci su rekli da Francuzi jedu nosom, jer pridaju značaj mirisu, Japanci jedu očima, jer pridaju značaj obliku i boji, Kinezi jedu jezikom, jer pridaju značaj okusu. Američka jela su moderna i brzo se mijenjaju. Ruska jela su obilna i serviraju se u velikim tanjurima, turska i indijska jela su izložena jakom religijskom utjecaju.
Kineska jela pridaju prioritet okusu, jer su bazirana na drevnoj kineskoj filozofiji o pet elemenata, to su: voda, vatra, drvo, zlato i zemlja, svako ima svoj odgovarajući okus, a to je: slano, gorko, kiselo, ljuto i slatko, a nose grupni naziv: pet okusa. Pet okusa podređeno je prema pet elemenata. Po učenju o pet elemenata, proljeće, ljeto, jesen i zima se slažu s elementima drvo, vatra, zlato odnosno voda. Hranu također treba uskladiti s pet okusa i pet elemenata. Drugim riječima, u ime usklađenja, u prehrani u proljeće ne smije vladati kiseli okus, dok u ljeto treba vladati gorak okus, u jesen ne smije vladati ljut okus, zimi treba vladati slan okus. Kuhari moraju znati kako uskladiti pet okusa sve do ravnoteže i harmonije.
Harmonija kineskih jela se ogleda u jedinstvu suprotnosti jela: meko i tvrdo, debelo i tanko, veliko i malo, svježe i skuhano, hladno i toplo, masno i posno, slatko i slano, dobro začinjeno i slabo začinjeno, ogleda se u kombinaciji estetskih elemenata (boja, miris, okus, oblik, procjena, naziv i efekat) i u ravnoteži postignutoj nakon podgrijavanja, dodavanja vode i začina, tako da jela budu harmonična i jedinstvena u cjelini. Svi poznati kuhari se hvale s lijepim, laganim i malo slanim okusom, hvale se s prirodnim okusom, bez veće primjene začinskog bilja. Zato kineska jela variraju u okusu i fino su začinjena.
