Hranljiv obrok zahtjeva racionalan izbor i kombinaciju namirnica suglasno njihovim oblicima, strukturi, kemijskom sastavu, hranljivoj vrijednosti i fizičko-kemijskom karakteru. Pod prvim je kvalitet, skuhan hranljiv obrok treba biti dobar po boji, mirisu, ukusu i obliku. Pod drugim je vrsta i količina nutrijenata, svako jelo i jela na trpezi trebaju biti kombinirana po nutrijentima, da udovolje naše biološke potrebe. Pri takvoj kombinaciji naš obrok je sigurno hranljiv.
Hranljiv obrok sadržava sljedećih 5 principa:
1. U svakodnevnoj prehrani mora biti prisutna racionalna struktura, odnosno namirnice i nutrijenti trebaju biti kompletni, količinski dovoljni i proporcionalni, da udovoljavaju ljudskim potrebama za nutritivnom ravnotežom. Tri nutrijenta: belančevina, mast i ugljičnin hidrat trebaju sudjelovati u ukupnoj toploti s 10-15%，20-30%（boljeje da ne bude iznad 25%）odnosno 60-65%.
2. Toplota iz tri obroka treba se poklopiti s intenzitetom rada, doručak ne smije biti skroman, a večera ne sme biti obilna. U ukupnoj toploti doručak sudjeluje s 25-30%, ručak s 40%, večera s 30-35%. Jedan drevni pjesnik je napisao：" Doručak treba biti lagan i ne kasan, ručak mora biti jak i obilan, večera skromna. Ako je tako, čovjek može biti zdrav sve do duboke starosti."
3.Kvalitetne bjelančevine i mast moraju biti garantirane. Bjelančevina se dobija
djelimično od žitatica, mesa, jaja, soje i drugih namirnica s kvalitetnom bjelančevinom moraju sudjelovati u ukupnoj proteinskoj količini s 1/3---1/2. Znate da masna svinjetina i u njenom krtom mesu ima 6-8% masti.
4. U prehrani treba biti oko 800 grama povrća i voća, od kojih 4/5 povrće, 1/5 voće. Bolje je da polovica povrća bude lisnato, zeleno ili drugih boja i u što većem izboru. Ako u svježem povrću nema dovoljno vitamina C ili se gube previše tijekom kuhanja, treba se nadoknaditi sa svježim voćem ili sokom punim vitamina C.
5. Kiselo-alkalna ravnoteža. U osnovnoj hrani treba biti ravnoteža između integralnih žitarica, brašna i riže；u neosnovnoj hrani treba biti ravnoteža između svježeg i skuhanog, ravnoteža između masnog i posnog. Kad su vrste sirovina za kuhanje raznovrsne kao i jestivi dijelovi, vrste i količina nutrijenata također nisu iste, jedino uz znanstvenu kombinaciju, naša hrana može biti po nutrijentima svestrana i racionalna. Preporučuje se da u prehrani bude meso četvoronožne stoke kao što su svinjetina, junetina, janjetina, meso dvonožne živine kao što su piletina, pačetina i gušće meso, a također i riba. U povrću isto treba koristiti sve kategorije povrća, da bude prisutno povrće s korjenom, povrće sa stablo, s lišćem, cvijet i voće, a također i mahune, gljive i morske alge. Ukratko namirnice ne smiju biti jednolične, ravnoteža se bazira na vremesnkom razmaku od dana a može i od tjedna.
Osim toga u svakodnevnoj prehrani se primenjuju kombinacija masnog i posnog jela, kombinacija između žitarica i jela, kombinacija žitarica i mahuna, integralne žitarice fino prerađene, kako bi čovjek imao bolju apsorpciju bjelančevine. Pri tome preporučuje se sljedeće：
1. Što više vrsta namirnica u prhrani, to je bolje. Sva tri obroka zahtjevaju diversifikaciju.
2. Što je udaljenija pripadnost porijekla, to je bolje. Najbolje je da u prehrani bude riba, meso, jaje, živina, mlijeko, riža, mahune, povrće, voće, cvijet, gljive i alge, da sve bude lijepo kombinirano u jelima. Namirnice životinjskog i biljnog porijekla ako budu kombinirane, zdravije su nego nekombinirane.
3．Najbolje je unositi nekoliko namirnica u isto vrijeme, tada se unose razne aminokiseline potrebne čovjekom organizmu.
Uredio: Zhao Wencheng
