Čovjek ako želi imati zdravo tijelo, mora imati uravnoteženu ishranu, uredan život do sredovječnog uzrasta i dobre prehrambene navike. Uravnotežena ishrana, umjereno bavljenje sportom, uredan život i uzdržavanje od pušenja mogu nam osigurati dovoljnu rezervu zdravlja.
Uz uravnoteženu ishranu, nećete imati većih zdravstvenih problema - Kinezi su od davnina isticali i prakticirali ravnotežu u deset oblasti ishrane.
Prva oblast：Skladna proporcija primarne i sekundarne hrane zbog ravnoteže alkalnokiseline.
Ravnoteža alkalnokiseline puno znači. Od pamtivjeka ljudi se bave vlastitim zdravljem, uče koristiti energiju, steći vitalnost i navike. Energija i vitalnost su stubovi života, oba znaka nose zajednički dodatni dio, a to je riža. Naši preci su se dosljedno pridržavali pravila: Riža je vrjednija od svega ostalog. Oni su iz životne prakse shvatili da su bijele žitarice primarna hrana od koje se ne smijemo suzdržavati. U primarnu hranu spadaju riža, kruh i brašno koji čine glavni izvor energije i bjelančevina u ishrani, zatim biljna hrana koja također nudi dio minerala, mikroelemenata, vitamina i dijetalnih vlakana. Čovjek treba jesti 300 do 500 grama dnevno takve hrane. Radi udovoljavanja potrebe za vlaknima u ishrani, treba unositi adekvatnu količinu oštrog brašna. Na primjer brašno gorke heljde koje ne samo da posjeduju puno dijetalnih vlakana, već i gorku materiju-- rutin koji djeluje na jačanje funkcije krvnih sudova, povišen tlak, arterioklerozu i šećernu bolest.
Veliki kineski filozof Konfucije prije 2500 godina je rekao：I kad imamo mesa u izobilju, ne smijemo ga unositi više nego žitarica i povrća. On je ukazao na nužnu proporciju između hrane životinjskog porijekla i hrane biljnog porijekla. Proporcije unošenja različite hrane su se sačuvale do danas. Međutim, danas ima ljudi koji vole zapadnjačku prehrambenu strukturu, zalažu se za unošenje više mesa, što je krajnje neracionalan koncept!
Svatko je iskusio da kada konzumira previše piletine, pačetine, ribe i svinjetine, osjeća se teško, i to je s razlogom jer se radi o slučaju lake acidoze. Dinja, voće, povrće i nemasno meso, bogati mineralima i dijetalnim vlaknima su alkaloidna hrana, dok su piletina, pačetina, riba i svinjetina bogati bjelančevinama i kao žitarice su kiselinska hrana. Bilo u običnim ili blagdanskim danima, u ishrani se mora pridržavati alkalnokisele ravnoteže. Jedino kad vlada bilans, čovjekovo zdravlje će biti očuvano inače dolazi do njegovog narušavanja. Zato je jedan kineski pjesnik napisao stihove：
Meso kvari ljude, a to malo tko zna；onaj tko mi obične žitarice preporučuje za primarnu hranu, taj mi je učitelj. Obična hrana ima velike zasluge. Baš obična hrana pomaže ljudima, to je poznata stvar.
Alkalnokisela ravnoteža je odavno privukla pažnju ljudi. Ribe, meso, morska hrana, školjka i jaja su kisela hrana. Njihovo prekomjerno unošenje pretvara krv od slaboalkalne u kiselu, u lakšem slučaju čovjek postaje umoran i malaksav, a u težem slabi mu pamćenje i sposobnost razmišljanja. Prema tome za gozbe i veselje se preporučuje dobra kombinacija masne i posne hrane, odnosno da se povećava udio nemasne, bjelačevinske hrane i hrane bogate u dijetalnim vlaknima i vitaminima da bi se osigurala alkalnokisela ravnoteža
Uredio: Zhao Wencheng
