42-godišnji Liu Zhong je od svoje četvrte godine počeo učiti slikanje. U djetinstvu ga je otac često vodio u gradski zoološki vrt da slika. Za mališana Lju Zhonga koji jako voli i usrdno crta životinje , zoološki vrt je bio omiljeno i tajanstveno mjesto. Jednog dana mali Lju je primjetio „nove stanovnike „ s crno bijelim krznom, koji su hodali na zanimljiv i smješan način. Pojava novih životinje je odmah privukla pažnju dječaka. To su bile velike pande, koje inače zovu i „bambuski medvjedi". Odmah su zadobile ljubav dečka Ljua i postale njegov omiljeni predmet slikanja. Tijekom 30 godina neumornog rada na crtanju velike pande, remek-djela ovog umjetnika su izlagana u Francuskoj, Americi, Rusiji, Španjolskoj, Italiji, Japanu, Finskoj i osvojila mnoge nagrade. Na njegovim slikama životinje su glavna tema, a velika panda je njegova najveća ljubav. On kaže.
Od djetinstva sam volio da slikati životinje, a velika panda je moja omiljena tema, svojstvena za Kinu. Ona je predstavnik Kine, sombol svjetskog mira. Slika velike pande rađena kineskim tušem nosi posebnu izražajnost i specifičnost kineskog tradicionalnog slikarstva, a istovremeno je jak estetski doživljaj.
U svojoj umjetničkoj karijeri Liu Zhong je nacrtao bezbroj pandi, jedna od tih slika koja nosi ime „Harmonija" dobila je visoku ocjenu na izložbi u Veneciji, 2009. godine na godišnjoj izložbi, takozvanoj Olimpijadi svjetskog slikarstva. Liu Zhong je kao prvi kineski slikar uspješno priredio samostalnu izložbu, na kojoj je izložena i slika „Harmonija". Riječ je o pandi slikanoj s leđa, zagledanoj u daljinu, na jednoj crvenoj stjeni. Ova skromna i nespretna poza pande izazivala je veliko interesovanje u Veneciji. Autor slike Lju Džong je objasnio:
Koja vrsta životinje najbolje može predstaviti Kinu a koja istovremeno ima potpuno kineske osobenosti? Mislim da je to samo velika panda. Ovu sliku sam napravio vrlo lako, omiljena panda i jedna crvena stijena zajednički simboliziraju čvrstoću i mekoću Kine. Leđima okrenuta panda odražava njenu mirnoću i samouvjerenost, uprkos spoljnoj smetnji i galami. To puno liči na danačnju Kinu u razvoju koja dosljedno i mirno koegzistira i razvija se naprijed.
Prije 142 godine, to jest 1869. godine francuski prirodoslovac, misionar Ran Pjer Arman David, prešavši daleki put, od Marselja na jugu Francuske doputovao je na istok, u drevnu tajanstvenu Kinu. Ožujka iste godine dok je radio u jednoj katoličkoj crkvi u kotaru Baosing u gradu Ja An u Sechuanu ovaj misionar je otkrio bambuskog medvjeda i dao mu znanstveno ime "Velika panda".
Danas, 142 godine od otkrića pande, kineski slikar Liu Zhong, završivši studij u Francuskoj, vratio se u Kinu i stopama misionara Arman Davida došao u grad Ja An rodni kraj velike pande.
U veljači ove godine, u potrazi za inspiracijom, umjetnik Liu Zhong je došao u odgajilište velike pande u dolini Bi Fen u području Ja An. Na zelenim brdima s nepreglednim šumama bambusa živi desetak velikih pandi. U očima slikara to je raj za pande, on kaže :
Odmalena sam počeo učiti slikanje pandi, često sam dolazio u zoološki vrt, ali gledati pande ovako izbliza, vrlo je dragocjena i rijetka prilika. Velike pande žive u prekrasnom okruženju, što je izraz najbolje ekološke civilizacije i za velke pande i za čovjeka. To je moja umetnička inspiracija.
Pokrajina Sechuan s pravom nosi ime „ postojbina velike pande", a Ja An—rodni grad pande.
Područje Ja An se nalazi u gornjem toku rijeke Jangce, na zapadnoj ivici kotline Sechuan i zauzima površinu od 15 300 kvadratnih kilometara. Skoro 56 posto zemljišta je pod šumom. Tu vlada suptropska vlažna monsunska klima. Specifičan reljef na prelazu od kotline Sechuana ka visoravnima Qinhaj i Tibet stvorio je svojevrsne geografske uvjete i prvoklasne prirodne resurse, a također odličnu prirodnu okolinu za opstanak i razmnožavanje velike pande.
Danas je najveća i najcjelovitija svjetska baza za odgajanje velike pande. Trenutačno u njoj živi preko 300 divljih i više od 90 vještački odgojenih pandi, što je najveći i najbrojniji habitat ove životinje u čitavom svijetu. Od prvog dana oslobođenja Kine, iz kraja Ja An izašlo je 183 pande, njih 20 su kao prijateljski izaslanici boravili ili borave u Americi, Japanu, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i drugim zemljama i područjima svijeta.
U Ja Anu, većinu vremena, Liu Zhong provodi s velikim pandama, izbliza ih prati i bilježi u svom bloku za skiciranje svaki pokret, maniru i pozu pande. Putovanje po kraju Ja An još više je pojačalo ljubav slikara za veliku pandu. Odlučio je stvoriti još više djela o velikoj pandi, kako bi se svijet bolje upoznao s ovom životinjom i kineskom kulturom. Liu Zhong je istaknuo:
Velika panda živi u prekrasnoj ekološkoj sredini, koja je simbol mira, procvata i razvoja naše domovine. Održavanje opstanka velike pande i njene životne sredine je ogledalo sadašnjeg razvoja Kine. Po mom mišljenju, kineska civilizacija treba biti obilježena kao MADE IN CHINA .
Ove godine u gradu Ja An će se održavati „Četvrti međunarodni filmski tjedan posvećen velikoj pandi i drugim životinjima" kako bi se osim pande promovirala zelena privreda i model života zasnovan na niskoj emisiji ugljika.
U vrijeme filmskog tjedna kineski slikar Liu Zhong će prikazati posjetiocima svoja djela na temu velike pande. Govoreći o svom slikarskom stvaralaštvu izgrađenom ekskluzivno kineskim tušem, Liu Zhong je konstatirao:
Nadam se da ću svojim djelom dotaći strane ljubitelje kineskog slikarstva i stimulirati ih da brinu o velikim pandama, a u biti i o razvoju čovječanstva i očuvanju vlastite sredine i ognjišta. Ovaj umjetnik ističe da je velika panda veleposlanik mira i prijateljstva, kao i predstavnik Kine širom svijeta. Ubuduće će praviti još više slika s motivom pande, kako bi narodi svijeta još više voljeli i čuvali ovu rijetku vrstu.
Priredio: Zhao Peng
