Žuti car bio je veliki plemenski vođa krajem perioda prvobitnog društva u Kini, a on se smatra i ocem kineske nacije. Od 422. godine prije naše ere, radi evociranja uspomene na njega, imperatori drevnih dinastija su održavali svečane rituale njemu u čast, koji su se ustalili u narodu. Poslednjih godina sve više Kineza u zemlji i u inozemstvu posvećuju veliki značaj društvenom obredu evociranja uspomene na Žutog cara. Službeni ritual se održava za vrijeme blagdana Qingming (Dan mrtvih) , koji se obilježava 5. travnja. Tom svečanom ritualu prisustvuju i državni dužnosnici. Narodni ritual sjećanja na Žutog cara se održava za vrijeme blagdana Chongyang., odnosno Dana starijih osoba, koji se obilježava 9. rujna po lunarnom kineskom kalendaru. Tako je ritual sjećanja na Žutog cara uvršten u listu kineske nematerijalne kulturne baštine.
Foto: Arhiv
Ritual sjećanja na Žutog cara se održava na mjestu gdje je sahranjen, u kotaru Huang Ling, u provinciji Shansi. Prva grobnica Žutog cara je izgrađena u periodu dinastije Qin, a kasnije je više puta obnavljana i proširivana. U okviru grobnice Žutog cara se nalazi i hram Sjuan Juan. Svi koji dođu odati počast ocu kineske nacije, Žutom caru, najprije obiđu njegov grob. Turistički vodič, Zhang Qi o tome kaže:
Grob nije velik, može se reći da je sasvim običan. Postavljen je nadgrobni spomenik visine 3,6 metara na površini od 200 kvadratnih metara. Običaj je da oni koji dođu ovdje najprije obilaze okolo groba Žutog cara u smjeru obrnutom od kazaljki na satu. To simbolično označava vraćanje vremena pet tisuća godina unazad, u vrijeme kada je živio Žuti car.
I službeni i onaj narodni, nezvanični ritual sjećanja na Žutog cara uvijek privuče nekoliko desetina tisuća ljudi. Gospodin Liu iz Pekinga je 2009. godine za vrijeme blagdana Chongyang, Dana starijih osoba, prvi put posjetio grob Žutog cara. On je rekao:
Obišao sam jedan krug oko groba Žutog cara. Zapalio sam mirisne štapiće i udario u zvono 108 puta, kao znak molitve za spokojstvo svih nas.
Foto: Arhiv
Udaranje u bubnjeve i zvona je vrlo važan dio u cijelom procesu rituala sjećanja na pretke. Turistički vodič Bei Jan je rekla:
Udaranje u zvona prilikom sjećanja na pretke simbolično označava molitvu za spokojan život. Svaki broj ima svoju simboliku: 36 udaraca je molitva za zaštitu od bolesti i nesreće, 66 udaraca za obiteljsku sreću, 99 udaraca u gong je molitva za rukovodeće mjesto, a 108 udaraca je molitva za sreću u tri generacije obitelji.
Za sada ne postoji poseban narodni ritual sjećanja na pretke, a službeni ritual evociranja uspomene na Žutog cara je svečanost na kojoj sudjeluju i državni dužnosnici. Na žrtveni oltar se stavljaju sezonsko voće, cvijeće, svijeće i drugi ritualni predmeti. Za vrijeme rituala se udara u bubnjeve i zvona, postavljaju se korpe sa cvijećem ispred groba, čitaju se tekstovi koji govore o sjećanju na pretke, sluša se određena vrsta glazbe i na kraju obilazak oko groba.
U spisima povijesti Kine (Shiji) najraniji zabilježeni ritual sjećanja na Žutog cara održan je 422. godini prije naše ere, a najmasovniji ritual je održan 110. godine prije naše ere, tijekom prve godine vladavine imperatora Vu iz dinastije Han. Najraniji tekst napisan kao sjećanje na Žutog cara nastao je 1371. godine naše ere, tijekom četvrte godine vladavine imperatora Hong Vu, u periodu dinastije Ming. Nakon toga ritual sjećanja na Žutog cara je postao uobičajan i održavao se svake godine. O tome je turistički vodič Džang Qi rekla:
Foto: Arhiv
Imperator Vu iz dinastije Han je doveo 180 tisuća ljudi da prisustvuju ritualu sjećanja na Žutog cara. Tada je izgrađen oltar Hangvu, gdje posjetioci izražavaju poštovanje precima. Te godine je održan najmasovniji službeni ritual u povijesti. Prvi imperator dinastije Ming je nakon stupanja na prijesto osobno napisao članak o Žutom caru, koji se, kao kulturno blago, čuva u muzeju Xuan Yuan.
Prije osnivanja Narodne Republike Kine, predstavnici Komunističke partije Kine i partije Guomingdang su zajednički odavali počast Žutom caru. Sun Jat Sen je prilikom stupanja na dužnost privremenog predsjednika Kine, na čijem je čelu u to vreme bila partija Guomindang, je poslao svog posebnog izaslanika na ritual sjećanja na Žutog cara. Mao Cetung, tadašnji vođa Komunističke partije Kine je osobno napisao članak posvećen Žutom caru. Nakon osnivanja nove Kine, naročito poslije 1978. godine, od uvođenja politike reformi i otvaranja prema svijetu, sjećanje na Žutog cara je aktivnost koja privlači veliki broj Kineza i koja je iz godine u godinu sve svečanija.
Ritual nije jednostavan, mora početi točno u određeno vrijeme, kao znak poštovanja prema Žutom caru. Zhang Qi je rekla:
Ritual počinje u 9 sati i 50 minuta, jer to vrijeme simbolizira dostojanstvo našeg pretka, Žutog cara. U drevnoj Kini neparni brojevi su bili simbol sreće, a carskim brojevima su smatrani devetka i petica, koji predstavljaju vrhunsku vlast imperatora. Cjelokupan ritual izražava najviši stupanj poštovanja potomaka kineske nacije prema precima.
Državno vijeće Kine je 20. svibnja, 2006. godine, donjelo odluku da ritual sjećanja na Žutog cara bude uvršten u prvu grupu liste kineske nematerijalne kulturne baštine na državnom nivou.
