Prvi Muzej kineskog pisma je otvoren krajem prošle godine u Anjangu, u provinciji Henan, u tom muzeju mogu se vidjeti najstariji tragovi kineskog pisma na životinjskim kostima.
Legenda kaže da je prije pet tisuća godina savjetnik Žutog cara (Huang Dija) za povijesna pitanja Chang Ji stvorio najstarije znakove kineskog pisma, čime je okončana epoha u kojoj su događaji bilježeni vezivanjem čvorova na konopcu. Nakon nekoliko tisuća godina razvoja, prastari znaci kineskog pisma su postali jedno od najpopularnijih pisama na svijetu. Kineskim znacima je zapisana stoljetna tradicija i bogata kineska kultura. Kineski znakovi su postali simbol kineske kulture i privlače ogromnu pažnju mnogih ljudi iz svih krajeva svijeta. Upravo zbog toga je i otvoren prvi Muzej kineskog pisma.
Ravnateljica muzeja, Hu Jenjen kaže da je arhitekt za zdanje ovog muzeja bio inspiriran tragovima pisma na životnjskim kostima ili na brončanim predmetima. Želio je pokazati da je cilj otvaranja ovakvog muzeja traženje izvora kulture kineske nacije. Ona je navela:
Zgrada muzeja je trokatnica visoka 32 metra, a ima i podrum. U projektantskom planu su uvršćeni osnovni elementi arhitektonskog stila dvorske zgrade iz perioda dinastije Shang, čime je istaknut značaj kineskog pisma tijekom razvoja kineske civilizacije.
Muzej kineskog pisma ima pet izložbenih dvorana, u kojima se nalaze eksponati koji prikazuju pisma drugih naroda svijeta, tragove pisma na životinjskim kostima, brončanim predmetima, pločicama od bambusa i svili. Ovom izložbom se prikazuje povijest razvoja kineskog pisma, povijest kaligrafije i pisma nacionalnih manjina u Kini, kao i prastari tragovi kineskog pisma, njegove promjene i razvoj. Posjetioci se mogu upoznati sa stoljećima dugom tradicijom kineskog pisma pomoću suvremene zvučne, optičke i elektronske tehnike. Domaći i strani turisti ljepotu kineskog pisma mogu otkriti i pogađanjem zagonetki, dizajniranjem podsjetnice, digitaliziranjem pisma, filma 4D i kompjutorskih igrica. Ravnateljica Muzeja kineskog pisma, Hu Jenjen je istaknula da će postav u ovom muzeju omogućiti posjetiteljima, naročito mladim, da steknu više znanja i da osjete snagu i utjecaj koje je kinesko pismo imalo na razvoj civilizacije. O tome je rekla: Muzej kineskog pisma ima veoma važnu obrazovnu ulogu u širenju znanja iz oblasti kulture. Školarci najviše vole kompjutorsku dvoranu koja se nalazi na drugom katu muzeja, jer tamo mogu pisati različitim pisaćim priborom, na primjer nalivperom, mogu koristiti rezače papira kojim su nekada urezivani kineski znakovi i drugo. Na taj način učenici najsuvremenijim sredstvima stječu znanja o kineskom pismu i kineskoj kulturi.
Nedugo nakon otvaranja, Muzej kineskog pisma je postao zgrada koja predstavlja Anjang, koji dnevno posjeti oko četiri tisuće turista.
Muzej kineskog pisma je dio prve faze projekta za promoviranje spomenika tradicionalne kineske kulture. Trenutačno se radi na izgradnji drugog dijela objekta, u kojem će se vršiti razmena stručnih znanja i znanstvenih istraživanja. Radi zaštite spomenika kulture i stručnih istraživanja, Muzej kineskog pisma je pozvao velik broj stručnjaka.
Lingvist od 104 godine, stari gospodin Zhou Jouguang je angažiran kao član stručne komisije u muzeju. Po njegovom mišljenju, otvaranje muzeja ove vrste je od velikog značaja za preporod civilizacije kineske nacije i razvoj suvremene kulture.
Osnivanje Muzeja kineskog pisma je veoma značajno, a na djelu se pokazala odlična saradnja naroda, stručnih krugova i članova Vlade. U pogledu razvoja kineske kulture, treba voditi računa o dvije stvari: prvo; nastaviti sa razvojem drevne kineske kulture, drugo; upoznajmo i razvijamo savremenu svjetsku kulturu. Preporod drevne kulture kineske nacije ne znači zamjenu drevne za suvremenu kulturu, nego drevna kultura treba pomoći razvoju suvremene kulture.
Upravo ova teorija predstavlja cilj razvoja Muzeja kineskog pisma.
Kineski jezik i kineska kultura posljednjih godina privlači sve više pažnje u svijetu. Prema predviđanjima Državnog ureda za medjunarodno širenje kineskog jezika (skraćenica na kineskom --Hanban), ove godine će sto tisuća stranaca učiti kineski jezik. Do listopada prošle godine u 87 zemalja i područja svijeta su otvorena 282 Konfucijeva instituta, a održan je 241 tečaj za učenje kineskog jezika.
