Po pravilu, tek kada se suočimo s nekakvom ozbiljnom bolešću, iznenadimo se i pitamo kako je do toga došlo. Stručnjaci su neumoljivo iskreni pa odgovaraju: ponavljanjem loših navika tijekom niza godina.
Doručkujete slatko pecivo? Za ručak jedete hamburger i pomfri? Na poslu uglavnom sjedite i stalno ste pod stresom? Pa još ako pušite i pijete alkohol…
"Ako ste potvrdno odgovorili na ova pitanja, znajte da ste kandidat za srčana i razna druga oboljenja. Vaše loše životne navike doći će do naplate, a svoj dug sa računa vašeg zdravlja nikakva čarobna pilula ne može izbrisati višegodišnje posljedice loših životnih navika". Krajnje je vrijeme da pogledate istini u oči, prepoznate i suočite se sa svojim lošim ponašanjem i u Novu godinu krenete tako što ćete na samom njenom početku odbaciti nezdrave navike.
Osim fizičkih problema, loši životni stilovi uništavaju i mentalno zdravlje. Upravo su oni odgovorni za velik broj oboljenja od depresije. A najčešće štetne navike rangirane su na sljedeći način:
Pušenje je najštetnija stvar koju činite svome organizmu, dovodi do srčanog i moždanog udara, raka pluća i grla, ali se ipak ne odričete nikotina. Šta vama još treba reći kako biste postali svjesni opasnosti kojoj se izlažete sa svakom zapaljenom cigaretom?
Oko pet milijuna ljudi godišnje umre zbog posljedica pušenja, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija podatak od koga bi trebalo da se pušačima digne kosa na glavi. Ukoliko države ne poduzmu neke drastičnije mjere zaštite protiv pušenja, ove brojke bit će još veće.
U najnovijem istraživanju o pušenju i njegovoj kontroli SZO iznosi podatak da je čak 95 posto svjetskog stanovništva nezaštićeno zakonom o zabrani pušenja zbog čega se dramatična crna brojka o smrti kao posljedici udisanja duhanskog dima povećava svake godine za još 600.000 onih koji žive i rade u društvu pušača.
O svakodnevnoj konzumaciji alkohola nećemo ni govoriti. Svi znamo da je to ozbiljan problem. Međutim, problem je i ako konzumirate alkohol povremeno. Ako ne želite bolesnu jetru i nevolje sa srcem, izbjegavajte ga u potpunosti.
Dugo radite, a na poslu uglavnom sjedite. Kad dođete kući, opet sjedite ili ležite. Bilo kakav oblik fizičke aktivnosti nije vam ni na kraj pameti. Najveća udaljenost kretanja za vas je put od fotelje do kuhinje. U tom slučaju, na najboljem ste putu da prerano završite život ili živite na lijekovima i terapijama. A može i drugačije, pod uvjetom da se odmah počnete više kretati.