Na sastanku europskih ministara financija prihvaćen je paket financijske pomoći kako bi se priteklo u pomoć gospodarstvu Cipra i spasilo ga od odlaska u stečaj.
O paketu vrijednom 10 milijardi eura ili 13 milijardi američkih dolara složile su se članice EU i Međunarodni monetarni fond.
Jeroen Dijsselbloem, predsjedavatelj sastanaka Eurogrupe - financijskih ministara 17 članica eurozone.
"Glavni razlog financijske pomoći Cipru je da bismo očuvali financijsku stabilnost ove zemlje kao i eurozone u cijelosti, složivši se oko pružanja financijske pomoći , čiji smo iznos smanjili na 10 milijardi eura."
Kao odgovor na spasilački zajam, Cipar će morati smanjiti svoj deficit i bankovni sektor, podići poreze i privatizirati državnu imovinu.
Olli Rehn, povjerenik EU za monetarne poslove objašnjava.
"Ovo je bio iznimno težak proces, ali dogovor koji smo postigli večeras osigurat će ono ključno, a to je održavanje financijske stabilnosti i osiguranje održivosti duga u Cipru."
Paket također predviđa jednokratni porez na novac na računima u Cipru, čime će se osigurati 5.8 milijardi eura neto u naknadnim prihodima.
Međutim analitičari upozoravaju štediše o mogućoj prijetnji povjerenju ulagača u drugim slabim gospodarstvima eurozone, što bi moglo dovesti do propasti banaka.
Joerg Asmussen, član izvršnog odbora Europske središnje banke.
"…Bankrot Cipra i banaka izravno bi utjecao na nestabilnost Grčke i neizravno na širu eurozonu, s brigama oko moguće reverzibilnosti izbijanja eura. Što bi moglo dovesti opet do financijske nestabilnosti, zahtjevajući daljnje mjere i daljnji rast nezaposlenosti i smanjenja rasta eurozone."
Spasilačkim zajmom Cipru se predviđa rast duga u iznosu 100% BDP do 2020.
Finalno odobrenje financijske zajmovne pomoći tek mora proći u pojedinim parlamentima članica eurozone.
Uredila: Lucija
