Treća tajnica Veleposlanstva Republike Hrvatske u Kini, gospođa Alida Valić Pešut

Poštovani slušatelji, dobro došli u gospodarski program. Prošlog tjedna, odnosno 14. kolovoza, kinesko Ministarsvo vanjskih poslova je organiziralo pripremni sastanak o ekonomskoj suradnji između Kine i srednjoeuropskih zemalja. Ovaj sastanak ima posebni značaj, jer u travnju ove godine u Varšavi, kineski premijer Wen Jiabao je na Drugom ekonomskom forumu između Kine i srednjoistočnih europskih zemalja izjavio da bi se praktično unaprijedila suradnja između dvije strane, kineska vlada će osnovati posebnu kreditnu liniju od 10 milijardi dolara, koji se uglavnom koristi za suradnju u oblasti infrastrukture, visoke tehnike, kao i zelene ekonomije. Kako se će konkretno koristi ovaj posebni kredit od 10 milijardi dolara, riješit će se na ovom i predstojećem sastanku visokih dužnosnika Kine i srednjoeuropskih zemalja, koji će se održati u rujnu ove godine. Danas sam posebno pozvala treću tajnicu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Pekingu, gospođu Alidu Valić Pešut u našu emisiju da nam predstavi najnovije informacije o tome.

1. Sudjelovali ste na pripremnom sastanku o ekonomskoj suradnji između Kine i srednjoeuropskih zemalja. Što ima novo s ovog sastanka? Molim vas da prije svega predstavite ovaj sastanak?

Prije svega, želim pozdraviti Vas i Vaše mnogobrojne slušatelje te se ovim putem zahvaliti Vama i China Radio Internationalu na prilici da predstavimo trenutni rad Veleposlanstva RH u Pekingu, posebice u području sve intenzivnijih gospodarskih poslova.

Dakle, u okviru aktivnosti Tajništva za suradnju Narodne Republike Kine sa 16 zemalja Srednje i Istočne Europe, u utorak, 14. kolovoza održana je konferencija Tajništva kojoj su prisustvovali diplomatski predstavnici iz 16 Veleposlanstava u Pekingu.

Radom Konferencije predsjedali su izvršni direktor Tajništva gospodin Liu Haixing i gospođa Chen Bo koja je zamjenica glavnog tajnika.

Uz već navedene predstavnike veleposlanstava u radu Konferencije sudjelovali su visoki predstavnici iz 12 kineskih provincija te predstavnici 30-ak velikih gospodarskih sustava koji su potencijalni ulagači u projekte zemalja Srednje i Istočne Europe. Održano je 15 prezentacija, a u ime Veleposlanstva RH u Pekingu u radu konferencije sudjelovali su gospodin Mirko Vlastelica, opunomoćeni ministar i zamjenik šefa misije, gospodin Branko Gačak, gospodarski savjetnik i ja, koja sam preuzela poslove gospodarstva umjesto gospodina Gačka kojemu mandat u Veleposlanstvu RH u Pekingu nažalost završava.

Gospodin Gačak održao je interesantnu i dinamičnu prezentaciju pod nazivom „Croatia - a Great Business Opportunity" koja je bila izrazito zamijećena , tako da je tijekom pauze i tijekom svečanog prijema izazvala veliki interes kineskih predstavnika za kontaktima s predstavnicima Hrvatskog veleposlanstva. Posebice bih ovdje istaknula interes provincijskih vlasti Liaoninga, Zhejianga, Fujiana i Shandonga.

Nadalje velike kineske kompanije kao China Communications Construction Group, zatim China Guodian Group, pa China Harbour Engeenering Company Ltd i China Shandong International Economic & Tehnical Cooperation Group također su iskazale svoj interes za suradnju s Hrvatskom, tako da je ova prezentacija svakako pridonijela boljem upoznavanju s trenutnim projektima Hrvatske, a koji bi mogli biti na korist kako hrvatske, tako i kineske strane.

Nakon konferencije održan je prijam za nazočne sudionike konferencije, a gdje nam se pridružio i glavni tajnik Tajništva i zamjenik ministra vanjskih poslova, gospodin Song Tao.

Sve navedeno, poslijepodnevni i večernji program ove Konferencije ocjenjujem kao izuzetno koristan i pozitivan razvoj suradnje te dragocjenom pripremom za predstojeći i značajniji događaj – Konferenciju koja će se održati 5. i 6. rujna, a kojoj, kako je za sada potvrđeno, će nazočiti predsjednik Povjerenstva za gospodarsku suradnju Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, gospodin Siniša Hajdaš Dončić, zamjenik predsjednika Povjerenstva, gospodin Joško Klisović, koji je i zamjenik Ministrice vanjskih poslova RH.

Sve u svemu, postoje značajne naznaka jedne ozbiljnosti i krajnje pozitivnog pristupa u privlačenju pažnje kineskih investitora.

2. U vezi s ovim posebnim kreditom od 10 milijardi dolara, da li Hrvatska ima neke konkretne projekte?

Trenutno postoji 15 projektnih lokacija na kojima investicije u tehnologiju i infrastrukturu mogu biti pokrenute unutar 12 mjeseci. Svi projekti imaju tehničku i financijsku potporu specijaliziranih agencija i ministarstava RH. U većinu projekata moguće se uključiti u svakoj fazi, od projektnog elaborata do poboljšanja već postojeće infrastrukture. Pojedinačni investicijski parametri kreću se od 10 do 100 milijuna Eura.

Baš je na ovoj konferenciji izloženo pet projekata, dva infrastrukturna i tri iz područja turizma. Hrvatska se nalazi na petom mjestu od 30 europskih zemalja po poboljšanju transportne infrastrukture tako da je u tom smislu predstavljen projekt modernizacije zračne luke Rijeka , zračne luke Osijek i kontejnerskog terminala u Zadru koji je značajno turističko i prometno središte na srednjem Jadranu.

Druga infrastrukturna ulagačka mogućnost je izgradnja ili poboljšanje lokalne tehničke infrastrukture, gdje trenutno postoji 7 potencijalnih projekata u kontinentalnom i obalnom dijelu Hrvatske kao što su industrijski i tehnološki parkovi, edukacijski centri, maritimsko-inovacijski centri, centri izvrsnosti za obnovljive izvore energije, centri za obradu hrane itd.

Vezano uz ulaganja na području turizma potrebno je napomenuti kako je Hrvatska vodeće turističko odredište na Mediteranu i vodeća zemlja u rastu turističke industrije ove sezone. Hrvatska je jedina mediteranska zemlja s rastom od 4 % tijekom ljetne sezone u 2012.g. Sektor turizma iznimno je razvijen i nudi mnoge investicijske mogućnosti.

Pojedinačna vrijednost investicija u turističkom sektoru, a obzirom na predstavljene turističke projekte je 25 do 200 milijuna Eura. Trenutno postoji 8 projektnih lokacija gdje se investicije u zdravstveni i infrastrukturu skijaškog turizma mogu inicirati u narednih 12 mjeseci. Valja napomenuti kako Hrvatska ima dugu tradiciju zdravstvenog i sportskog turizma u brojnim dijelovima Hrvatske, obučenu radnu snagu i poticajni obrazovni sustav koji će svakako pridonijeti što lakšoj realizaciji ulaganja u turističke projekte.

Dakle, iz područja investicija u infrastrukturu vezanu uz turističke projekte predstavljeni su projekti modernizacije postojećih medicinskih centara za zdravstveni turizam, posebice na obalnom dijelu, gdje postoji mogućnost modernizacije medicinsko-rehabilitacijskog centra na predivnom otoku Korčuli, proširenje medicinskog centra na srednjem Jadranu u medicinski centar turističkog karaktera te rekonstrukcija specijalne bolnice za rehabilitaciju u Istri.

Nadogradnja i proširenje postojećih medicinskih centara u kontinentalnom dijelu Hrvatske, također je jedan od značajnijih investicijskih projekata u području turizma, gdje je moguće stvoriti mrežu spa bolnica, rehabilitacijskih i termalnih centara, za što već postoje predviđene 3 lokacije. Izgradnja skijaškog centra u planinskom dijelu, od kojega se do obale dođe za manje od 40 minuta također je iznimna investicijska prilika i rijetkost koju investitorima pruža baš i samo Hrvatska.

Još jedan turistički projekt koji je predstavljen na Konferenciji je obnova bivše političke škole i kongresnog centra i poznatom i povijesno značajnom mjestu Kumrovec, a koji je rodno mjesto Maršala Josipa Broza Tita, predsjednika bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i osnivača Pokreta nesvrstanih. Tu je moguće izgraditi turistički, kulturni, znanstveni i moderni kongresni centar koji bi po svim svojim povijesnim značajkama zapravo bio jedinstven u regiji.