Zajednički okvir za istraživanja infrastrukture će potaknuti znanstveni napredak i gospodarsku konkurentnost u Europi, izjavili su europski dužnosnici na konferenciji u srijedu u Kopenhagenu.
Međunarodna konferencija o istraživanju infrastrukutra se trenutno održava u tom gradu, a cilj joj je raspraviti načine jačanja ulaganja javnog i privatnog sektora u projekte velikih razmjera kako bi se osigurao budući razvoj te znanstvena inovacija u 27 zemalja članica Europske Unije.
U situaciji kada bi ministri financija mogli odlučiti o općem rezanju proračuna, ja ne želim vidjeti da se samnjuje ili istiskuje novac za istraživanje i inovacije, jer to je dio koji će nam pomoći da izađemo iz trenutačne krize, kaže europska komesarica za istraživanja, inovaciju i znanost, Maire Geoghegan-Quinn.
Istraživačka infrastruktura je zajednički naziv za instrumente poput velikih teleskopa, knjižnica i bioloških banaka, koje pomažu znanstvenicima u njihovim disciplinama.
Kako je takva infrastruktura često složena i skupa za pojedinačnu gradnju, u Europskoj komisiji ističu da je potrebna zajednilka gradnja ovakvih projekata.
Ovakva infrastruktura omogućuje visokokvalitetna istraživanja koja onda pomažu u gospodarskom razvoju korz uspostavljanje komercijalnih kompanija, objašnjavaju u komisiji.
Potreban nam je prijenos istraživanja koja tako dobro radimo ovdje u Europi na tržište. Pritom nam je potreban sustav podrške koji će to omogućiti, kaže komesarica.
Međutim, u Uniji bi prvo trebali prepoznati jaka istraživanja i odrediti takva istraživanja kao prioritetna za ulaganja kako bi EU u končanici imao koristi od takvih istraživanja, objasnila je komesarica.
Konferencija bi trebala pružiti i konkretan unos u projekt Horizon 2020, vrijedan 80 milijarda eura, a koji je usmjeren na vrhunska znanstvena istraživanja od 2014. do 2020. godine.
Ranije u srijedu, komesarica je zajedno s danskim ministrom znanosti, Mortenom Ostergaardom, i službeno otvorila Dansku nacionalnu biobanku na Nacionalnom serumskom institutu, koji je opisala kao projekt suradnje koji je potreban Uniji.
Biobanka je privatno-javni projekt, koji će povezati podatke petnaest milijuna osoba iz danskog nacionalnog registra te pružiti anonimne podatke istraživačima širom svijeta u istraživanjima u genetici i epidemiologiji.
Kako sve europske zemlje nisu sposobne jednako ulagati u ovakve projekte, Europska komisija je predložila članicama da koriste europske sturkutralne fondove za izgradnju ovakvih projekata. To bi naročito moglo pomoći zemljama s visokim proračunskim manjcima i dugovima.
Ako te zemlje mogu koristiti ove fondove za poboljšanje zanstvene infrastrukture, to će ohrabriti vlade da ulažu više u istraživanja i sveučilišta, vjeruje danski ministar.
Na konferenciji, koja traje do petka, sudjeluje oko 600 stručnjaka, a ovaj se događaj smatra jednim od važnijih tijekom danskog predsjedavanja Unijom koje završava u lipnju ove godine.
