U prvoj polovici ove godine globalna financijska kriza i dalje ozbiljno utječe na svjetsku privredu, ali istovremeno daje priliku za spajanje i kupovinu poduzeća. U novom valu multinacionalne kupovine, kineska poduzeća su bila vrlo aktivna, posebno u oblastima automobilske industrije, energetike i drugih industrijskih grana. Zašto Kinezi kupuju, s kojim prilikama i izazovima se suočavaju kineska poduzeća u tom procesu?
Početkom lipnja ove godine poduzeće kolektivnog vlasništva u pokrajini Sichuan – kompanija teške strojogradnje sa ograničenim jamstvom Tengzhong objavilo je da će kupiti „Hummer" poznatu marku američke autokompanije GM. Ako to uspije, Tengzhong će biti prvo kinesko poduzeće koje kupuje jednu marku američkog auta. Glavni direktor ove kompanije Yang Yi je rekao da će njegova kompanija dobiti pravo na korištenje marke „Hummer" i ugovor o dugoročnom montiranju auta, uključujući snabdjevanje glavnim rezervnim dijelovima i upravljenje zaposlenicima.
Prema podacima kineskog Ministarstva trgovine, u prva dva mjeseca ove godine vrijednost kupovine stranih poduzeća je premašila 20 milijardi američkih dolara, dok su u 2008. kineska poduzeća uložila 20. 5 milijardi dolara u kupovinu poduzeća u inozemstvu.
Glavni uzrok kupovine stranih poduzeća je u tome da su zbog međunarodne financijske krize smanjena tržišna vrijednost mnogih euorpskih i američkih podizeća i otežan njihov promet. U takvom slučaju kupovina stranih poduzeća ima manje rizika. Pored toga, mnoga kineska poduzeća imaju veliku konkurentnost.
Ravnatelj Ureda za međunarodnu trgovinu pri Kineskoj akademiji društvenih znanosti Song Hong je istaknuo da je upravo sada vrijeme da kineska poduzeća „izlaze u inozemstvo". On je dodao da se kineska poduzeća uglavnom nalaze u ključnom momentu preokreta. S jedne strane nedostaje bitna tehnologija, a s druge, nemaju poznate brendove niti razvijenu mrežu za plasman roba. Putem „izlaska u inozemstvo", odnosno kupovine stranih poduzeća i širenja poslova izvan Kine, ova poduzeća će eventualno dobiti ove strateške resurse, naglasio je Song Hong.
Međutim, kupovina poduzeća u inozemstvu za kineska poduzeća ne otvara preširoko vrata. Prema podacima kineskog Ministarstva trgovine, u 2008. godini kineska poduzeća su u kupovinu u inozemstvu uložila 20. 5 milijardi američkih dolara, dok su njohovi gubici premašili 29 milijardi dolara. Pored toga, prema podacima poznate konstruktorske kompanije Mckinsey, u proteklih 20 godina 67 posto kineskih poduzeća nije uspjelo u kupovini poduzeća u inozemstvu. Zato je za „izlazak u inozemstvo" potrebna ne samo smjelost, već i razum. Ravnatelj Ureda za međunarodnu trgovinu pri Kineskoj akademiji društvenih znanosti Song Hong smatra da se kineska poduzeća suočavaju sa brojnim izazovima prilikom kupovine poduzeća u inozemstvu, jer nemaju dovoljno iskustava i rezervnih talenata.
Sadašnja globalna financijska kriza najveća u posljednjih 100 godina, za kineska poduzeća zaista predstavlja rijetku priliku, jedinstvenu u posljednjih 100 godina. „Izlazak u inozemstvo" je već opća tendencija. Uz smjelost, razum i dobre pripreme, kineska poduzeća će najzad pouzdano krenuti u inozemstvo i postići uspjeh u kupovini stranih poduzeća.
Povezane vijesti:
-Hu Jintao: Kina će maksimalnim naporima ostvariti predviđeni cilj ovogodišnjeg rasta privrede
-Treba hladne glave sagledati nagli pad kineske vanjske trgovine
