Drugi financijski summit G20 održat će se sutra u Lodonu, a čelnici vodećih kao i novonastalih ekonomija zajedno će raspravljati o reagiranju na globalnu financijsku krizu. Summit se smatra najvažnijim sastankom održanim u vrijeme recesije svjetske privrede. Analitičari komentiraju da će na Summitu neizbježno biti nesuglasica, ali se također očekuje da će se postići određena suglasnost.
Na sutrašnjem Summitu će sudionici razmijeniti mišljenja uglavnom o jačanju koordinacije makroekonomske politike, podsticanju privredne obnove, jačanju nadzora nad međunarodnim financijama i stabilizaciji međunarodnog financijskog tržišta, kao i o reformiranju međunarodnih financijskih institucija. Pored toga, na Summitu će biti raspravljano o pružanju podrške i pomoći siromašnim zemlja u njihovom reagiranju na financijsku krizu, borbi protiv financijskog i trgovinskog protekcionizma i garantiranju zaštite ekosredine tijekom privrednog preporoda.
Javno mnjenje smatra da uspostavljanje globalnog koordinacijskog i jedinstvenog stimulantivnog projekta makroekonomije predstavlja jedan od glavnih sadržaja na Summitu. Međutim, u tome još uvijek postoje velike nesuglasice između SAD-a i EU. Američki predsjednik Barack Obama je nedavno na jednoj tiskovnoj konferenciji naglasio neophodnost „snažnog stimulativnog plana" za preporod svjetske privrede, dok su na nedavnom proljetnom Summitu EU neke zemlje nisu željele uložiti veći kapital za stimuliranje ekonomije. Iz toga se može reći da će na sutrašnjem Summitu G20, SAD i EU ustrajati na svojim gledištima. Međutim, postoji i mogućnost da će dvije strane bez obzira na nesuglasice, težiti za interesnim balansom radi ostvarenja zajedničkog cija – preporoda privrede.
I analiričari su mišljenja da reagiranje na sadašnju globalnu financijsku krizu predstavlja najaktuelniji zadatak. Pod takvim velikim ciljem može se očekivati da će biti postignuta neka suglasnost na Summitu.
Prije svega u trenutku kada se u nekim zemljama pojavljuje tendencija financijskog i trgovinskog protekcionizma svi sudionici Summita će jednoglasno istupiti protiv investicijskog i trgovinskog protekcionizma. Drugo, može se očekivati da će sudionici dati obećanja o pružanju podrške i pomoći siromašnim zemljama u reagiranju na financijsku krizu.
A što se tiče reforme međunarodnih financijskih institucija, sudionici će uglavnom raspravljati o povećanju kapitala u Međunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci, o jačanju upozorenja i nadzora međunarodnih institucija nad globalnim financijskim rizikom, kao i o položaju zemalja u razvoju u međunarodnim političkim i ekonomskim poslovima.
A o mogućem postizanju suglasnosti na sutrašnjem Summitu, daju naslutiti neki pozitivnih signali, na primjer, čelnici zemalja čiji GDP čini 85 posto svjetske privrede, ujedinjuju se i poduzimaju neophodne mjere za sprječavanje recesije globalne ekonomije, poboljšava se položaj zemalja u razvoju u međunarodnom mehanizmu za ekonomsku koordinaciju, što pokazuje novu ravnotežu u međunarodnom političkom dijalogu.
