Danas će u Briselu početi proljetni Summit EU. Lideri zemalja-članica EU će na dvodnevnom Summitu uglavnom procjenjivati realizaciju plana za podsticaj ekonomije i postojeća pitanja, kako bi našli bolji projekt za pomoć najteže pogođenim zemljama središnje i istočne Europe – članicama EU u izbavljanju iz teškog položaja. Kao redoviti godišnji summit s privrednim temama, na sadašnji Summit se polažu novi izgledi.
Kako brže i efikasnije provoditi plana za podsticaj privrede, koji je izdan prije nekoliko mjeseci, ali je za sada s malim efektom, predstavlja najaktuelniju temu summita. U prosincu prošle godine na summitu EU je u principu usvojen plan Europske komisije za podsticaj privrede u ukupnom iznosu od 200 milijardi eura. Europska središnja banka može samostalno vršiti smanjenje kamate predviđeno ovim planom, dok povećanje komunalnih rashoda i smanjenje poreza trebaju provoditi konzultacijama među zemalja-članica EU.
Što se tiče smanjenja poreza, u planu za podsticaj privrede se predlažu zemlje-članice da smanje porez na povećanu vrijednost radi podsticanja potrošnje i zapošljavanja. Međutim, kao najveća ekonomija u EU, Njemačka se protivila smanjenju poreza. Tek 10. ovog mjeseca na sastanku ministara finacija je postignut kompromis, s dozvolom da vlade svih zemalja – članica mogu prema vlastitim principima smanjiti porez na povećanu vrijednost za poduzeća s koncentriranim radnim snagama. A to se treba odobriti na sadašnjem proljetnom Summitu.
Teže pitanje je povećanje komunalnih rashoda. Od 200 milijardi eura, 170 milijardi eura trebaju same riješiti zemlje-članice EU. Zato vlade tih zemalja moraju povećati komunalne rashode putem emitiranja držanih obneznica, što je dovlo do financijske inflacije, koja je u mnogim zemljama premašila granicu predviđenu „Konvencijom EU o stabilnosti i porastu". Ovo pitanje će također biti raspravljeno na sadašnjem Summitu.
Druga glavna tema Summita je pomoć zemljama središnje i istočne Europe koje su podvrgnute teškim udarom zbog financijske krize. Riječ je o povećanju fonda za srednjeročnu financijsku pomoć, odnosno „fonda krize". Zbog stalnog pogoršavanja ekonomske situacije u tim zemljama na Summitu EU održanom u prosincu prošle godine je odobreno povećanje „fonda krize" od 12 milijardi eura na 25 milijardi, od kojih je Mađarskoj i Latviji već upućeno 9. 6 milijardi eura. Nedavno je Rumunjska tražila hitnu pomoć, a bit će i više apela. Izgleda da je potrebno dalje povećanje „fonda krize".
Ustvari sadašnji proljetni Summit je pripremni sastanak unutar EU za predstojeći Summit G20 u Lodonu sljedećeg mjeseca. Analitičari smatraju da je zbog sve većih proturječnosti između EU i SAD-a u reagiranju na financijsku krizu, u EU je potrebno prethodno koordiniranje unutarnih stavova oko niza bitnih problema, kako bi na londonskom Summitu dobila inicijativu na pregovorima. Ali iz ranije prakse se procjenjuje da će ponovo biti težak proces postizanja kompromisa.
Povezane vijesti:
-EU planira povećati pomoć zemljama članicama u srednjoj i istočnoj Europi
-Bezizlazan položaj na pregovorima o gospodarskom planu među zemljama članicama EU
-EU će pružiti pomoć Rumunjskoj u suprotstavljanju financijskoj krizi
