Danas je u Pekingu održan znanstveni simpozij posvećen 50. godišnjici početka demokratskih reformi na Tibetu kojeg je organizirao Kineski tibetološki centar na kojem više od 100 stručnjaka i znanstvenika i očevidaca demokratskih reformi detaljno raspravljaju o položaju demokratskih reformi u historiji ljudskih prava u svijetu, položaju i značaju demokratskih reformi u historiji društvenog razvoja Tibeta. Stručnjaci su izjavili kako su demokratske reforme omogućile da milijuni kmetova stekne slobodu i to je velika pobjeda borbe za ljudska prava na Tibetu.
Tibet je odavno netuđivi dio Kine. Nakon osnovanja NR Kine, 1951. godine kada je centralna vlada Kine sa tibetskom lokalnom vladom potpisala „Sporazum o mirnom oslobođenju Tibeta, polazeći od tadašnje realnosti Tibeta, nije provodila reformu političkog i društvenog sustava. Međutim, vladajuća klika viših slojeva Tibeta na čelu sa Dalaj Lamom, pokušavajući oživjeti političko-religijski feudalni poredak, u ožujku 1959. godine je isprovocirala opću oružanu pobunu. Centralna vlada je tada zajedno s tibetskim narodom odlučno ugušila ovu oružanu pobunu, a istovremeno je i počela demokratske reforme na Tibetu, čime je konačno ukinut feudalni sustav i oslobođeni milijuni kmetova i robova na Tibetu .
Na današnjem simpozijumu stručnjaci su istaknuli da su prije početka demokratkih reformi oko 90 posto stanovnika na Tibetu bili kmetovi i robovi. U očima vlasnika kmetova, oni su samo "sredstvo koje može govoriti", mogu se slobodno kupovati i prodavati i nemaju nikakvu slobodu niti prava.
A poslije demokratskih reformi na Tibetu milijun kometova je steklo slobodu i ostvaren je skokovit historijski razvoj društvenog sustava na Tibetu. Milijuni kmetova su ne samo stekli osobnu slobodu, već i dobili sredstva za proizvodnju kao što su oranice, jakove i ovce.
Na simpoziju je tibetolog Tenzin Chepa ukazao da je, zahvaljujući demokratskim reformama došlo do historijskih promijena društvenog stanja Tibeta, a borba za ljudska prava je poprimila očividni napredak.
Tijekom 50 godina kineska centralna Vlada je uložila veliku sumu ljudskih, novčanih i materijalnih sredstava na Tibet i nacrtala suvremenu sliku na bijelom papiru. A glavni grad Lasa je od grada u kojem bilo puno prosjaka, pretvoren u suvremeni grad s 500 tisuća stanovnika. Prosvjeta na Tibetu je također postigla ogromne rezultate, osposobljeni su mnogi tibetanski kadrovi, oficiri, inženjeri i umjetnici. Kulturni život Tibetanaca je očividno poboljšan. Očuvani su i zaštićeni Tangka, tibetanska opera kao i druge tradicionalne umjetnosti i narodna književnost.
Povezane vijesti:
-Čisti prihod tibetanskih seljaka i stočara u proteklih 30 godina povećan za 18 puta