Ministri financija 27 zemalja članica EU 10. ožujka su u Briselu održali sastanak na kojem su raspravljali o važnim financijskim i ekonomskim mjerama EU u ovoj godini kako bi maksimalno garantirali stabilnost realne ekonomije. Nacrt će biti podnijet na razmatranje na proljetnom summitu EU koji će se održati 19. ovog mjeseca. Analitičari smatraju da je s približavanjem financijskog summita G20 koji će se održati u travnju u Londonu, potrebno da EU jača unutaršnju koordinaciju i iznese efekasnu i jedinstvenu politiku za podsticanje preporoda ekonomije kao i jačati koordinaciju sa SAD-om. Tako će glas EU moći postati jači.
Na sadašnjem sastanku ministara financija koji je kao važni preliminarni sastanak za proljeni summit EU, raspravljana su neriješana pitanja kao što su smanjenje poreza na dodatnu vrijednost i izrada financijske politike o klimatskim promjenama, i o tome je postignuto jedinstvo mišljenja. Na sastanku su podnijeti konkretni prijedlozi EU: jačanje koordinacije međunarodne makroekonomske politike; jačanje kontrole globanih financijskih tržišta; jačanje međunarodne suradnje organa svih zemalja za financijsku kontrolu; jačanje uloge međunarodnog monetarnog Fonda; izgradnja uloge multilateralnih banaka za razvoj za suzbijanje financijske i ekonomske krize.
Na sastanku su potvrđena tri važna pitanja koja treba aktuelno riješiti. Prvo, kako u kratkom periodu stabilizirati i obnoviti kretanje tržišta i kako u dugoročnom periodu jačati ulogu globalne financijske kontrole. Drugo, kako provoditi aktivni stimulativni financijski plan za doprinošenje preporodu europske ekonomije. Treće, kako među članicama garantirati održljivu financijsku i makroekonomsku politiku. Po svemu sudeći, na ovom sastanku je izrađena aktivna politika o smanjenju poreza i smanjenju administrativnog tereta za stimuliranje rasta realne ekonomije.
Prvo, ministri financija svih zemalja članica EU su suglasni da smanjuju stopu poreza za neke usluge koje obuhvaćaju ugostiteljske objekte, infrastrukturu i servis. O tome svaka članica sama donosi vlastitu odluku.
Drugo, EU je ponovila neophodnost razvoja niskougljične ekonomije i ponovno potvrdila svoju riješenost za sklapanje sporazuma o tome na konferenciji OUN o klimatskim promjenama koja će se održati u prosincu ove godine u Copenhagenu.
Treće, smatrano je na sastanku da je smanjenje administrativne potrošnje važan sastavni dio za ostvarenje srednjeg i dugoročnog plana o ekonomskom razvoju EU. Stvaranje efekasnije administrativne okoline koristi potpunom vršenju potencijala jedinstvenog tržišta i može, u pogledu vladinog budžeta, ublažavati teškoće koje je poduzećima donijela aktualna ekonomska kriza.
Povezane vijesti:
-Europska stručnjakinja o financijskoj krizi u Kini
-Pad tečaja u Europi zbog nerealiziranja pomoćnog plana u srednjim i istočnim europskim zemljama
-Predsjedavajući EU: Standard za učlanjenje u euro - zonu nije promijenjen