vrijeme emitiranja 9:00-10:00

Naša današnja tema je Valentinovo, dan kojemu se veselite ili ga se što više trudite izbjeći makar to nije jednostavno.

Meni je zanimljiva i povijest obilježavanja toga dana i kako je do toga uoće došlo. Svaki put se iznenadim koliko novih priča i legendi čujem, hahahaha.

Najpoznatija je doduše ona o svecu mučeniku Valentinu.

Navodno je 14. veljače 270. godine nakon Krista, rimski car Klaudije II. kaznio svećenika Valentina odrubljivanjem glave zbog toga što je ovaj vjenčavao vojnike s njihovim zaručnicama.

Car Klaudije II. je to zabranio jer su oženjeni vojnici bježali iz vojske svojim ženama. Nedugo nakon toga svećenik Valentin postao je svetac, a kršćani su počeli slaviti dan zaštitnika zaljubljenih.

Neki ovu priču smatraju samo legendom, stoga se prebacujemo više od tisuću godina u budućnost kada je engleski pjesnik Geoffreya Chaucera (1340. – 1400.) u jednoj od svojih pjesama povezuje 14. veljače sa traženjem „sudružnika".

To je bilo prvo put u povijesti da se Dan svetog Valentina dovodi u vezu s romantičnim vezama. Međutim, tek 1537. godine Valentinovo postaje službeni blagdan, proglasio ga je kralj Henrik VIII. i sve nakon toga je povijest.

Različiti narodi imaju različita vjerovanja, načine proslave i darivanja povodom Valentinova, a mi vam predstavljamo najzanimljivije.

U srednjem vijeku su za Valentinovo muškarci i žene zapisivali imena, te ih potom izvlačili i nosili ušivene u rukavu tjedan dana. Vjerovalo se da im je ta osoba suđena za Valentinovo.

U Walesu su se za Dan zaljubljenih poklanjale izrezbarene žlice s motivima ključa i ključanice. Staro je vjerovanje da će se žena koja na Valentinovo vidi vrapca udati za siromašnog muškarca, ali će imati sretan život, dok će se ona koja vidi češljugara udati za bogataša.

Kažu da je danas najčešći poklon za Valentinovo priručnik za vođenje ljubavi – Kama sutra.

A što nije čokolada? Sad selimo malo u Ameriku. U SAD-u se u tjednu prije Valentinova potroši gotovo pola milijarde dolara samo na slatkiše koji se daruju voljenim osobama. U istom se razdoblju kupuje i 30 milijuna kilograma čokolade, 36 milijuna bombonijera u obliku srca te se pošalje 150 milijuna čestitki.

Prosječni muškarac tamo potroši 150 dolara na poklone za ovaj dan, dok prosječna žena potroši upola manje, 74 dolara.

23 posto odraslih osoba tvrdi kako kupuje cvijeće za Valentinovo. 61 posto njih su muškarci, a žene 39 posto. Zanimljivo, 15 posto žena same sebi šalju cvijeće.

Najčešće se poklanjaju buketi miješanog cvijeća. Na drugom su mjesto klasične crvene ruže, a na trećem sve ostale ruže. Svaki osmi kupac cvijeća voljenoj osobi poklanja - sobnu biljku.

Tri posto vlasnika kućnih ljubimaca poklanjaju nešto i svojim životinjama.

Ako je vjerovati anketama, čak 64 posto muškaraca u vezi dan prije Valentinova još uvijek ne zna gdje će odvesti svoju dragu.

Vratimo se malo čokoladi. U Japanu se blagdan Valentinova uveo 1936. preko stranih tvrtki koje su reklamirale uglavnom strancima u Japanu. Međutim poslije rata, 1953. reklame su počele ciljati Japance, promovirajući darovanje čokoladnih srca što su brzo kopirale sve domaće tvrtke.

Međutim, zbog pogreške u prvotnim prijevodima kampanje gdje se su se dogodile dvije stvari ova se tradicija obrnula. Kao prvo, veliki naglasak je stavljen na davanje čokolade naspram ostalih darova - cvijeća, čestitiki, večera i sl.

Druga pogreška je što su ciljane žene u uredima, pa se stvorio običaj da žene, pogotovo zaposlene, daruju čokoladu muškarcima. Štoviše ne daruju samo svojoj simpatiji ili partneru već primjerice svim radnim kolegama ili prijateljima.

Koliko je darivanje čokolade za Valentinovo važno govori podatak da se pola sve čokolade u Japanu proda uoči tog dana.

Kasnije se pojavio običaj da muškarci moraju uzvratiti darove ili uslugu onima koji su im dali čokoladu nakon nekoliko neuspješnih prijašnjih pokušaja tvrtki.

U Japanu postoji Bijeli dan, odnosno 14. ožujak na koji muškarci moraju uzvratiti darom koji je 2 ili 3 puta vrijedniji inače se to smatra uvredom. U početku se također uzvraćalo čokoladom, ali su prihvatljivi i zapadniji darovi poput odjeće, nakita ili rublja.

Diljem svijeta mnogo običaja – a sve se svodi na isto – poklone i trošenje novca.