vrijeme emitiranja 9:00-10:00

Prema povijesnim podacima, Kinezi su još prije milijun godina živjeli na sadašnjem teritoriju, a prezime kao takvo se pojavilo u vrijeme matrijarhata prije 6 tisuća godina. U to vrijeme je bio zabranjen brak između pripadnika istog plemena. Tako je prezime postalo znak po kojem se razlikovalo jedno pleme od drugog. Prezime je također postalo spona krvnih odnosa.

Prema podacima, u Kini postoje 22 stara prezimena. Ova prezimena preživjela su velike promjene u dugogodišnjoj kineskoj povijesti. Jer kada je Kina ušla u društvo patrijarhata, učestale su borbe između raznih plemena. Pojavio se i prvi oblik klasičnog društva. Ona plemena koja su pobijedila druga, imala su pravo na zauzimanje novih područja. Tako su se mnoga prezimena umnožavala uporedo s povećanjem broja zauzetih područja. Jer mnoga prezimena su nastala po imenu novog zauzetog mjesta. Prezime je tek poslije postalo znak društvenog položaja.

Istovremeno formirana je svojevrsna kultura prezimena u Kini. Kinezi su ponosni na svoje prezime i preko prezimena na svoje pretke. Brojni Kinezi koji dugo žive u inozemstvu samo su po svom prezimenu mogli u Kini naći svoje pretke ili krajeve u kojima su im preci živjeli.

Riječ prezime se na kineskom kaže Xing, a ovaj znak se piše, s lijeve strane znak 女 što znači žena, a s desne znak 生 što znači roditi. Smatra se da to pokazuje kako su se u Kini u početku djeca prezivala po majci.

Prezime, odnosno Xing, označava porijeklo gdje pleme živi, ali neki Kinezi imenu dodaju i Shi, koji označava geografsko porijeklo, položaj ili društveni status. Bogati Kinezi imaju prezime, ime i Shi, a obični ili siromašni imaju samo ime i prezime. Žene i muškarci koji imaju isti Shi mogu se međusobno ženiti, a koji imaju isti Xing, odnosno prezime, ne mogu.

Popularno kinesko "Baijiaxing" (百家姓) odnosno stotine prezimena, je sastavljeno 960 godine. U knjizi je prikupljeno 438 prezimena, a kasnije je ovaj broj povećan na 6000. Međutim, prezimena koja se koriste u životu Kineza je oko tisuću.

U mnogim zemljama postoje neka tipična prezimena koja dijeli najveći broj ljudi. Recimo, u Kini su to Zhang, Wang, Li, Zhao, a koja su najčešća prezimena u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj se prezimena daju najčešće prema imenima predaka, npr. Ivanić, Marić, Tomić, Jozić, zatim prema mjestu življenja, npr. Karlović, Dubravić, Zagorec, zatim prema zanimanju npr. Kovač, zatim prema titulama predaka npr. Ban, Knežević, a neka nastaju prema osobinama ljudi pa ima i ružnih prezimena npr. Dangubić, Zlokić ili Crnković. Treba znati da postoje i prezimena koja su davali osvajivači hrvatskog teritorija kroz povijest – tako su nastala prezimena u vrijeme otomanske okupacije npr. Zec, Vještica, Kos, Blesić, Jarac... na sreću takvih nema puno. Hrvati uglavnom imaju vrlo lijepa prezimena.

U Kini je davanje imena vrlo interesantno jer ima puno principa, pošto je kineska populacija velika, a također se prezimena ponavljaju, nije dobro da ime bude jednostavno, kako bi se izbjeglo ponavljanje.

Drugo, nije dobro koristiti isto slovo koje imaju preci ili stariji član obitelji. To je zanimljivo jer je kod Hrvata baš suprotno, djetetu se često daje ime prema djedu, baki, znači prema starijem članu obitelji. Ako je djed Ivan, od 5 unuka najmanje dva unuka će dobiti ime Ivan.

Nije dobro koristit slovo koje nije često, jer ga mnogi neće prepoznati. A u kineskom jeziku mnoga slova imaju dva izgovora, ovakva slova također nisu dobra za ime. Nije dobro da ime bude preteško za izgovor. Sve što ima veze s nekim lošim ili smiješnim stvarima, nije dobro za ime. Alba, da li Hrvati imaju ovakve običaje kod davanja imena?

Dakle, u našim krajevima ako se slijedi neki princip onda je to davanje imena prema precima, obično djedu ili baki. To se smatra važnim i očevi vole nazvati svog sina prema vlastitom ocu, to je kao dokaz, znak da on, eto, definitivno produžava svoju lozu. Osim ovoga, roditelji, obično majke biraju naprosto imena koja im se sviđaju. Ponekad se daju imena koja nešto određeno znače, primjerice, moja prijateljica je kćeri dala ime Iskra jer kaže da je između nje i muža planula iskra, plamen ljubavi...Ja sam npr. svojem sinu dala ime Maro prema jednom liku iz hrvatske komedije Dundo Maroje, to je priča o zločestom sinu koji na kraju postaje dobar, naravno, ime se pokazalo pravo jer, kao što znaš on jeste baš zločest dječak, a ja se nadam da će kao i u priči na kraju postati dobar sin. U Hrvatskoj postoji svojevrsna moda imena, tako su sada populrna kratka imena, pa se većina novorođenih curica zove Mia, Iva, Dea, Rea, Tea a na pomolu je ponovno vraćanje starim imenima kao Ruža, Kaja, Marija... A od muških Ivo, Luka, Filip, Marko eto, tako se zovu mali Hrvati danas.

Kinezi obično imaju dva imena, jedno se koristi u javnosti, a drugo među bliskim ljudima, ili samo kod kuće. To sigurno imate i Vi.

Da, to su nadimci i uvijek su vrlo popularni, kod nas su nadimci skraćena imena, mene zovu Alba, Iliju - Iljo, ali nadimci se često daju i prema raznim osobinama, bilo tjelesnim bilo karakternim. Pa tako na našim ulicima čujete Crni, Mrki, Dugi, Beba, bojim se da će moga sina u Hrvatskoj zvati Kinez, jer govori kineski a i živio je u Kini.

Dragi slušatelji, imali ste prigodu slušati kako nastaju kineska prezimena, to je svakako zanimljivo znati, a vi nam pišite o tome kako su nastala vaša prezimena.

Ubuduće, kada se upoznate s nekim Kinezima obvezno ih pitajte kako je nastalo njihovo prezime. Slušajte nas jer u Kineskom ritmu uvijek čujete i naučite nešto lijepo i zanimljivo.