vrijeme emitiranja 9:00-10:00

6. rujna je u Pekingu osnovano Tajništvo za suradnju između Kine i srednjoistočne Europe. Predstavnici iz 16 zemalja srednjoistočne Europe i Kine su sudjelovali na konferenciji. To se smatra važnom prekretnicom na putu gospodarske suradnje između Kine i ove regije. Hrvatski ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, kao i drugih nekoliko dužnosnika hrvatske vlade su bili na konferenciji.

Kineska vlada će pružiti poseban kredit u iznosu od 10 milijardi američkih dolara prema srednjoistočnim europskim zemljama. Na konferenciji je već nekolicina kineskih i europskih poduzeća potpisala suradničke sporazume u okviru ovog kredita. Bez sumnje, infrastrukturni projekti su glavni sadržaj te suradnje. Kakav plan ima hrvatska strana? Ako kineska investicija uđe u hrvatske infrastrukturne projekte, kakvu će to korist donijeti Hrvatskoj? Hoće li izazvati neke negativne utjecaje? O tome smo razgovarali s hrvatskim ministrom poduzetništva i obrta, Gordanom Marasom.

Teme razgovora s hrvatskim ministrom poduzetništva i obrta, Gordanom Marasom:

1. Kako procijenite dosadašnju gospodarsku suradnju između Kine i Hrvatske?

2. U okviru posebne kreditne linije od 10 milijardi dolara prema srednjoistočnim europskim zemljama, kakav je plan hrvatske strane? Za koji projekt planirate koristiti ovaj posebni kredit?

3. Neki od hrvatskih medija navode da će uporedo s ulaskom kineskih ulaganja u hrvatske infrastrukturne projekte, doći i veliki broj kineskih radnika. Prema vašem iskustvu, koliko kineskih radnika će trebati doći u Hrvatsku? Kako komentirate ovakve navode medija?

4. Kada govorimo o Varšavi, moramo spomenuti i primjer kineske građevinske tvrtke COVEC (China Overseas Group Co. Ltd.) u Poljskoj. Naime, kao što znate, poljska je vlada prihvatila ponudu te kineske tvrtke kao najjeftiniju i to upravo sa ciljem da počne smanjivati cijene građevinskih usluga u toj zemlji. Cijeli je projekt završio otkazivanjem kineskoj tvrci i uzimanjem novog izvođača zbog kršenja rokova, projektne dokumentacije, cijena radova i zapošljavanja dodatnih kineskih radnika. Prema Vašem mišljenju, što Hrvatska može učiniti sa svoje strane da se ovakve stvari ne dogode? Na osnovu Vašeg bogatog iskustva s kineskim gospodarstvom, možete li nam reći imaju li kineske građevinske tvrtke dovoljno iskustva da rade u Europi, pa onda i u Hrvatskoj?

5. S druge strane, Hrvatska ulazi u Europsku Uniju, a to, kako vidimo, na primjerima nekih drugih zemalja znači i povremene pritiske iz Bruxellesa na unutrašnju politiku, osobito kada su u pitanju gospodarski interesi najjačih zemalja članica. Ukoliko Hrvatska doista krene u suradnju s kineskim tvrtkama u ovim velikim infrastrutkurnim projektima, mislite li da će doći do pritiska na Zagreb, s obzirom da su i brojni europski ulagači i građevinci u igri?

6. Kineska vlada često biva optužena da daje jeftine kredite vladama u zamjenu za velike infrastrukturne projekte, te na taj način pomaže svoje državne tvrtke u razvoju inozemnog poslovanja. Kada su u pitanju gore navedeni projekti izgradnje željeznica, prema Vašem mišljenju i dostupnim informacijama, da li je moguć takav scenarij u Hrvatskoj?

7. Ovog puta, osim konferencije o formiranju Tajništvo za suradnju između Kine i srednjoistočne Europe, u kineskom gradu Hefei je održan i 6. forum o poljoprivrednoj i gospodarskoj suradnji između Kine i srednjoistočnih europskih zemalja. Kakav je plan hrvatske strane o suradnji u poljoprivrednoj oblasti?