3. Kao diplomat u Veleposlanstvu zadužen za ekonomske poslove, kako procjenjujete ekonomsku suradnju između naših dviju zemalja?
Kao što je poznato, robna razmjena Europe s Kinom iznosi oko 450 milijardi američkih dolara, od čega na Hrvatsku otpada 1,5 milijardi dolara, a u čemu hrvatski izvoz sudjeluje sa neznatnih 60 milijuna dolara, dok je ostatak uvoz iz Kine.
U Hrvatskoj trenutno djeluju predstavništva tri kineske kompanije, tvrtka Lenovo, tvrtka Huawei i tvrtka ZTE Hrvatska, a uz brojne trgovine s kineskom robom, u Zagrebu od 2006. postoji kineski veleprodajni centar Kineski zid, u kojem su 72 prodavaonice.
Ovdje je značajno spomenuti Sporazum o trgovini i gospodarskoj suradnji između RH i Kine koji je stupio na snagu 1993.g., potpisan je Ugovor o gospodarskoj suradnji u lipnju 2009.g. u Zagrebu prilikom posjeta kineskog predsjednika, gospodina Hu Jin Tao, a koji će stupiti na snagu ulaskom RH u EU i zamijeniti postojeći Sporazum o trgovini i gospodarskoj suradnji. Nadalje, potpisan je Ugovor o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja 1994.g.
Temeljem potpisanog Sporazuma o trgovini i gospodarskoj suradnji održat će se 10. Sjednica Mješovitog hrvatsko-kineskog odbora za trgovinu i gospodarsku suradnju tijekom veljače 2013.g., a što smatram da je izvrstan znak pomaka suradnje obzirom je 9. sjednica održana 2005.g. Osnovni cilj održavanja sjednice je da se na visokoj stručnoj razini razmotre mogućnosti unapređenja gospodarske suradnje s naglaskom na davanje smjernica i konkretnih prijedloga za daljnje jačanje sveukupnih bilateralnih gospodarskih odnosa.
Valja napomenuti kako Hrvatska ima veliki investicijski potencijal upotpunjen jedinstvenom geostrateškom pozicijom u Europi. U ovom trenutku je iznimno velika značajka predanost novoizabrane Vlade realizaciji stranih investicija koje su postavljene kao prioritet hrvatske vanjske politike. Ulagačka klima je izrazito povoljna u ovom trenutku, s brojnim olakšicama i povoljnostima za investitore, uspostavljeni su sistemi slobodnih zona i posebnih ekonomskih zona, doneseno je novo zakonodavstvo, tako da smatram da će svi ovi parametri uvelike olakšati realizaciju ulagačkih projekata u RH i da je baš ovo vrijeme savršeno za pokretanje jedne suradnje koja će iznjedriti obostranu financijsku korist i neke buduće projekte.
4. Osim velikih infrastrukturnih projekata, da li neke druge vrste suradnje planirate unaprijediti tijekom svog mandata?
Smatram da bi se pomaci mogli napraviti u segmentu turističkih posjeta i ja ću na tome svakako raditi. Tijekom prošle godine 70 milijuna kineskih turista odlučilo se na inozemna putovanja, a to je za 22 % više nego 2010. godine, koji su tijekom prošlogodišnjih inozemnih putovanja potrošili 69 milijardi USD, ili 25 % više nego 2010. godine.
China Tourism Academy procjenjuje daljnji nastavak visokih stopa rasta i postojan razvoj kineskog turizma tijekom 2012. i nadolazećih godina. Očekuje se i povećanje broja putovanja Kineza po svijetu na 79 milijuna turista. Broj putovanja kineskih turista u inozemstvo tijekom 2012. bi trebao biti 12 % viši od onog tijekom 2011. godine.
Pokazatelji o potrošnji kineskih turista u inozemstvu tijekom 2011. te oni o potrošnji inozemnih turista tijekom njihovih putovanja po Kini, ukazuju na činjenicu da su Kinezi dobri potrošači i zahvalni turisti. Statistike svjedoče da je 134 milijuna inozemnih turista u Kini potrošilo 46,5 milijardi USD, dok je 70 milijuna Kineza u inozemstvu potrošilo 69 milijardi USD. Ovi pokazatelji ukazuju da kineski turisti u inozemstvu troše gotovo dva puta više od inozemnih turista koji posjećuju Kinu.
Dosadašnje zajedničke aktivnosti Veleposlanika, dr. sc. Ante Simonića, djelatnika Veleposlanstva RH u NR Kini s Ministarstvom turizma RH te hrvatskim turističkim agencijama ukazuju na prve pozitivne korake i rezultate (oko 22,5 tisuća dolazaka, što je 70 % više u odnosu na 2011.), te je stoga nužno nastaviti i dodatno intenzivirati suradnju dviju zemalja, obzirom na ogroman potencijal kineskog tržišta.
Smatram kako je potrebno kreiranje posebnih proizvoda za kineske turiste jer je Hrvatska svjesna potencijala kineskog tržišta i činjenice da kineski turisti prilikom dolaska u Europu najčešće posjećuju više zemalja. Iz tog razloga promociju svojih turističkih potencijala na tzv. dalekim tržištima, poput Kine, Hrvatska najčešće ostvaruje u suradnji sa susjednom Slovenijom s kojom će, kao i s nekim drugim zemljama u okruženju, poput Austrije ili Italije, ubuduće nastojati kreirati zajedničke proizvode, prilagođene interesima kineskih turista.
I u ovom segmentu bih spomenula mogućnosti ulaganja u hrvatski turizam gdje postoji Katalog investicijskih projekata, kojeg je Ministarstvo turizma pripremilo s ciljem pružanja informacija o 13 turističkih tvrtki u većinskom državnom vlasništvu kojima predstoji privatizacija unutar sljedeće dvije godine.
Hrvatska je turistički prepoznata kao atraktivna, sigurna i gostoljubiva zemlja, s bogatom kulturnom i prirodnom baštinom, no smatram kako je potrebno intenzivirati napore u predstavljanju Hrvatske kao zanimljive destinacije turistima u Kini, a čemu namjeravamo obratiti posebnu pozornost u budućem razdoblju.
