vrijeme emitiranja 9:00-10:00

Između Kine i Hrvatske, ekonomska suradnja uvjek zauzima vrlo važno mjesto, posebno suradnja o izgradnji infrastrukture. U prošle tri godine, mogućna suradnja između naše dvije zemlje o izgradnji novog terminala Zagrebačke zračne luke Pleso, zatim željezničke pruge Rijeka-Zagreb te nizinske pruge Rijeka - Zagreb - Koprivnica - Botovo, privlači pozornost medija. Da li ovi projekti imaju napredak ili nove planove? U današnoj gospodarskoj rubrici ćemo telefonski razgovarati s ekonomskim savjetnikom u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Pekingu, gospodinom Brankom Gačakom.

Pitanja za intervju:

1. U Kini ste već dugi niz godina. Kako ocjenjujete rad Hrvatskog veleposlanstva ovih godina i na koje uspjehe ste naročito ponosni?

2. Prema Vašem mišljenju, koliko se kinesko gospodarstvo tijekom Vašeg mandata promijenilo? Koliko su se odnosi Pekinga i Zagreba promijenili na gospodarskom planu?

3. Kakva je suradnja veleposlanstva s Hrvatskom gospodarskom komorom, a kakva s drugim hrvatskim tvrtkama? Jeste li u čestom kontaktu s relevantnim kineskim ministarstvima i kakva je suradnja?

4. Posljednjih mjeseci u pozornosti hrvatskih medija se nalaze veliki infrastrukturni projekti. Često se spominju i kineski ulagači i građevinske tvrtke. Štoviše ove godine smo svjedočili posjetima nekih značajnih kineskih tvrtki i ulagača, kao i kineskih visokih političkih čelnika Vašoj zemlji. Uz kineske ulagače, hrvatski mediji najčešće povezuju projekte izgradnje novog terminala Zagrebačke zračne luke Pleso, zatim željezničku prugu Rijeka-Zagreb te nizinsku prugu Rijeka - Zagreb - Koprivnica - Botovo i to koncesijskim modelom, kao i davanje koncesije za luku Rijeka. Možete li nam reći, prema Vama dostupnim informacijama, u kojoj se fazi nalaze ovi projekti? Jesu li nakon posjeta kineskih delegacija ove godine, učestali kontakti veleposlanstva s kineskim tvrtkama zainteresiranima za ove projekte?

5. Da li je hrvatska gospodarska politika dovoljno aktivna prema Pekingu?

6. Neki od hrvatskih medija navode da gore navedeni projekti donose pet milijardi američkih dolara ulaganja u Hrvatsku, no da su uvjetovani dolaskom 20.000 kineskih radnika u Hrvatsku, koji bi radili na ovim projektima. Premijer Milanović je u travnju nakon susreta s kineskim kolegom Wenom u Varšavi izjavio da nisu razgovarali o, kako je rekao, tehničkim detaljima projekta. Imate li vi neke informacije o tome i kako komentirate ovakve navode medija? Imate li možda informaciju o tome koliko bi ukupno radnika trebalo biti zaposleno na ovim projektima?