Poštovani slušatelji, danas ćemo pričati o osnovnim značajkama kineske arhitekture. Nadamo se da ste ako osobno niste bili u Kini i uživali u šetnji ili pri pogledu na građevine kineske tradicionalne arhitekture, da ste barem nešto malo vidjeli na televiziji, u ponekom dokumentarcu pa da vam predodžba bude lakša. Uz naše živopisne opise, neće biti problema sa predodžbama.
Odnositi ćemo se u opisima građevina prema klasifikaciji u kojoj smo povijesno značajnu arhitekturu podijelili na „drevnu ili tradicionalnu kinesku arhitekturu", carsku arhitekturu i religioznu iliti sakralnu arhitekturu. O arhitekturi kineskog vrta ćemo drugog tjedna.Ovo je emisija kojom se ne želi dati duboku stručni prikaz kineske znamenite arhitekture, već tek njene glavne karakteristike i značajke, koje se nametnu svakom oku , koje je vidjelo više od jednog očuvanog primjera.
Drevna kineska arhitektura: Pod ovim pojmom se razumijevaju sve građevine tradicionalnog kineskog stila izgrađene prije pada carske Kine 1911.
Zbog svojih posebnih značajki, tisućljetnog razvoja i povijesnog značaja , kineska tradicijska arhitektura zauzima posebno mjesto u svjetskom kulturnom nasljeđu tako i u povijesti svjetske arhitekture. Kineska tradicionalna arhitektura je jedinstvena u korištenju drvene osnovne konstrukcije.
U svojim inovacijama i do današnjih dana imamo vidljivo očuvana „velika arhitektonska" time i civilizacijska dostignuća na tlu Kine; od poznatih malih urbanih gradskih cjelina, veličanstvenih carskih palača, uzvišene arhitekture carskih grobnica, mistične žrtvene oltare i hramove, profinjenu i istančanu vrtnu arhitekturu, mostove inženjerske dovitljivosti te još niz primjera iz svakodnevne stambene „obične" arhitekture.
Kad je riječ o drevnim arhitektonskim stilovima i njihovim značajkama, najuočljivija i najtemeljitija značajka je – horizontalnost. Za razliku od zapadne arhitekture, koja ima tendenciju rasta u visinu i u dubinu, u kineskoj arhitekturi veći je naglasak na širini građevina. Primjerice dvorane i palače Zabranjenog grada imaju relativno niske stropove u usporedbi sa ekvivalentnim državnim zgradama na Zapadu, no njezin vanjski dojam sugerira sveobuhvatnu narav carske Kine.
Kineska struktura se temelji na principima ravnoteže i simetrije. Upravne zgrade, stambene građevine, hramovi i palače sve su pozicionirane u odnosu na jedan glavni pravac, os ili aksu. Zgrade sekundarne namjene su postavljene tako što ih dva krila zatvaraju s bočnih strana formirajući glavnu prostoriju i dvorište. Zanimljivo je kako raspored zgrada u odnosu na glavnu os i ophodni zid odražava vrijednosni sustav kineskog društva.
Primjerice u tradicionalnoj stambenoj arhitekturi , raspored stanovanja po prostorijama slijedi obiteljsku hijerarhiju. Jedna od praktičnih karakteristika je južna orijentacija svih tradicijskih kuća, zbog veće insolacije i obrane od vjetra. Što je jako dobro, pogledaj ti samo taj današnji vjetar .
