vrijeme emitiranja 9:00-10:00

Kineski kalendar je lunisolarni kalendar, on se koristi u Kini, a sa izvjesnim modifikacijama, i u još nekim zemljama Dalekog istoka. U današnjoj Kini se za većinu svakodnevnih aktivnosti koristi gregorijanski kalendar, ali se kineski još koristi za obilježavanje tradicionalnih kineskih blagdana i planiranje poljoprivrednih poslova. Pošto svaki kalendarski mjesec prati Mjesečev ciklus, iz njega je moguće odrediti Mjesečevu mijenu. [Komentari]  Kineski ritam>>>

Kineski ritam—raspored emitiranja

Kineski mjeseci slijede Mjesečeve mijene. Zbog toga oni ne slijede točno godišnja doba. Kako bi se poljoprivrednicima pomoglo u planiranju sjetve ili žetve usjeva, sastavljači kalendara su postavili 24 sezonske oznake koje slijede sunčevu godinu i nazivaju se Jiéqì.

Riječ Jiéqì doslovno znači "Čvor vremena", u meteorološkom smislu i može se prevesti kao "Solarni termin". Svaki čvor je trenutak kada Sunce dostigne jednu od 24 podjednako raspoređene točke duž ekliptike, uključujući solsticije i ekvinokse, postavljene u intervalima od 15°.

Pošto su oni solarnog porijekla, ovi Jiéqì padaju na približno isti datum po gregorijanskom kalendaru, ali u kineskom kalendaru ne prave neki očigledan obrazac. U tablici su dati približni datumi, koji se mogu razlikovati za jedan dan od godine do godine, ovisno od utjecaja prestupnih godina u gregorijanskom kalendaru.

Jiéqì se objavljuju svake godine u poljoprivrednim kalendarima. Kineska nova godina je obično mladina najbliža jiéqì-ju lìchūn tj. "početak proljeća". U tablici su ove mjere date po standardnoj astronomskoj konvenciji ekliptičke longitude, nulti stupanj je točka proljetne ravnodnevice. "Termin" može označavati period ili granicu, ovo drugo u slučaju da označava "glavni termin", ulazak u zodijački znak.

Najstariji dokaz kineskog kalendara je pronađen na proročišnim kostima iz dinastije Shang, na kojima je izgleda opisana lunisolarna godina od 12 mjeseci, s mogućim interkalarnim 13-tim, ili čak 14-tim, koji su dodavani otprilike, kako bi se spriječilo odstupanje kalendara. Seksagenarni ciklus za bilježenje dana je već bio u upotrebi. Po tradiciji, u to vrijeme godina je počinjala na prvu mladinu poslije kratkodnevice.

Početkom perioda Zaraćenih država, napredak u astronomiji i matematici je omogućio stvaranje računskih kalendara, gdje se interkalarni mjeseci i dani određuju pravilom a ne od prilike do prilike. Ljudi su, prema položaju Mjeseca i Sunca, prosječno dijelili godinu dana na 24 dijela, a svakom od njih su dali ime. To je najraniji oblik 24 kineske sezonske oznake.

Povezane vijesti:

- Zbog velikog snijega u kineskoj pokrajini Unutrašnjoj Mongoliji ugroženo 350 tisuća stanovnika 2010-01-09

- Novi val hladnog zraka zahvatio Kinu 2010-01-08

- U Altayu pao velik snijeg, 260 tisuća ljudi pogođeno katastrofom 2010-01-08

- Xiaohan - početak velike zime u Kini 2010-01-06

- Najhladniji dan u Kini 2010-01-05