vrijeme emitiranja 9:00-10:00
Dobro jutro, nastavljamo emitiranje nagradnog kviza „NR Kina-60 godina", posvećenog 60-godišnjici osnivanja NR Kine. [Komentari] Kineski ritam>>>
Poštovani slušatelji, dobro došli u naš program „Nagradni kviz o dostignućima postignutim tijekom 60 godina od osnivanja NR Kine. U našem današnjem programu mi ćemo se zajedno s Vama osvrnuti na proces koji je prošla Nova Kina u izgradnji zakonodavstva.
Kineski ritam—raspored emitiranja
Pitanja koja Vam danas postavljamo su sljedeća: Prvo, Koliko je prijedloga građana sakupljeno u prvom Ustavu Kine? Drugo, Koliki važećih zakona trenutačno ima u Kini?
Odgovorite na ova pitanja, pridružite se nagradnom kvizu i osvojite besplatno putovanje u Kinu!
Ostanite s nama u Kineskom ritmu, nakon današnjih vijesti, slijedi emisija o dostignuća u usavršavanju zakonodavstva u kojoj ćete naći odgovore na postavljena pitanja.
Dana 1. listopada 1949. godine bivši kineski predsjednik Mao Cetong je proglasio osnivanje Narodne Republike Kine. Njegov glas je bio zaglušen oduševljenim aplauzom brojnih okupljenih građana na Trgu Tian An Men u samom središtu Pekinga. Za naciju koja je preživjela rat, ovaj trenutak je označio otvaranje nove historijske stranice.
Nova vlast se potpuno razlikovala od ranijih društvenih sustava. Ne samo što sva državna vlast pripada narodu, nego se vlast zalaže za dalekosežne ciljeve bez iskorištavanja radnika, bez društvenih razlika i za općenarodno bogaćenje.
U petoj godini od osnivanja Nove Kine, izrađen je „Ustav Narodne Republike Kine", nakon što su građani tri mjeseca raspravljali o podnijetom nacrtu Ustava.
U tom periodu ukupno je sakupljeno milijun i 380 tisuća sugestija ili prijedloga i na toj osnovi je nakon revizije izdan Ustav.
Utjecaj na proces izgradnje kineskog zakonodavstva i dan-danas hvale kineski pravni krugovi. U razgovoru sa našim novinarom poznati kineski pravni stručnjak Li Buyun je posebno pomenuo dva principa potvrđena u ovom Ustavu. On je rekao:
„Naš Ustav izrađen u 1954. godini je dobar ustav u kojem su osnovna dva principa. To su: neovisnost sudstva i demokratko zakonodavstvo."
Osim Ustava, u 1954. godini su izdani i "Zakon o sastavu narodnih kongresa" i "Zakon o sastavu narodnih sudova". Državni politički sustav, organi vlasti i sudske ustanove funkcioniraju prema tim zakonima.
Zahvaljujući tim zakonima došlo je do zlatnog perioda u zakonodavnoj izgradnji u Kini. Iako je tada tek počinjala pravna izgradnja u Kini, zakonodavstvo se burno razvijalo.
Baš u tom periodu, tada 20-godišnji Li Buyun se upisao na Pekinško sveučilište gdje je studirao pravo i započeo svoju uspješnu pravničku karijeru.
Međutim, neočekivana kulturna revolucija koja je trajala 10 godina, je unazadila Kinu u zakonodavnoj izgradnji. Li Buyun je ukazao da su bolne pouke donesene uz duboko razmišljanje. On je naglasio:
„Preživjeli smo pouku "Velike kulturne revolucije", čitava partija, čitava zemlja i čitav narod duboko su promišljali i uvidjeli da se zemlju ne može dobro urediti bez zakona. Vladavina prava je postala smijer državnog razvoja, volja naroda, povijesni zakon i nužni zahtjev civilizacije i progresa čovječanstva kao i duh epohe."
Godina 1978. ima sasvim posebno mjesto u povijesti Nove Kine. Tada su počeli reforma i otvaranje Kine prema svijetu čime je Kina započela stvaranje moćne države. Kina je jasno iznijela " razvoj socijalističke demokracije i izgradnju vladavine prava ".
Uporedo s izdanjem " Zakona o kaznenom postupku" i "Krivičnog prava" i niza drugih zakona, izgradnja kineskog zakonodavstva je stupila u zlatni period.
Trenutačno je u Kini na snazi socijalistički pravni sustav u kineskom stilu čija je osnova Ustav. „Jednakost pred zakonom", "Upravljanje državom u skladu sa zakonom", „ Država poštuje i štiti ljudska prava" i "Nekretnine građana su neotuđive" i drugi principi su već upisani u Ustav i postali ustavni principi.
"Upravljanje državom u skladu sa zakonom" je 1999. godine već postalo osnovnom državnom smjernicom. Pravni stručnjak Li Buyun je sa ponosom sumirao svoju karijeru:
„Istaknuta su dva događaja u mojoj karijeri: jedan je inicijativa za "Upravljanje državom u skladu sa zakonom", a drugi je „Zaštita ljudskih prava". Obje teme su upisane u Ustav."
Trenutačno kineski Ustav i Zakon o zakonodavstvu su uspostavili jedinstveni i stratificirani znanstveni sustav za zakonodavstvo.
Ustav i njegovi prateći zakoni - Građanski zakon, Trgovinski zakon, Administrativni zakon, Ekonomski zakon, Socijalni zakon, Krivični zakon, Zakon o sudskom postupku i Zakon o nesudskom postupku su već dostigli broj od 231 zakona u cijeloj Kini.
U državnom ekonomskom, političkom, kulturnom i društvenom životu je postavljen princip o ponašanju prema zakonu. Umnogome je podignut nivo vladavine prava u Kini.
Dostignuća zakonodavne izgradnje ne mogu se mjeriti kvantitativno. Na primjer, pravno obrazovanje je postiglo veliki napredak. Trenutačno u Kini ima više od 600 pravnih fakulteta i pravno istraživanje je postiglo veliki napredak.
To najbolje dokazuje izdanje mnogobrojnih stručnih pravnih knjiga. Istovremeno, sudstvno garantira znanstvenu osnovu i demokratičnost zakonodavstva. Primjerice, podnošenje nacrta različitih zakona na javno razmatranje već je postalo „praksa".
A podsticanje vlade servisnog tipa i stalne reforme pravosudnog sustava, kineskim građanima ulijevaju sigurnost da se neprestalno podiže nivo uprave u skladu sa zakonom i nivo pravednog pravosuđa te da se pojačava zakonsko ograničenje i kontrola vlasti. Ali nije samo to što Li Buyunu ulijeva povjerenje. On je ukazao:
"Narodne mase i kadrovi su već usvojili dva pojma: vladavina prava i ljudsko pravo, koji su već postali njihovo ideološko oružje. To im daje povjerenje u zakonito funkcioniranje države."
Po mišljenju Li Buyuna, tijekom 60 godina od osnivanja Nove Kine, ljudsko pravo je garantirano samim zakonom.
"Poštovanje i garancija ljudskih prava i doprinošenje svestranom razvoju stvari ljudskih prava" već su postali ne samo mainstream diskursu, već i " država poštuje i garantira ljudsko pravo " ustavna norma koja ima zakonsku važnost.
Samo po brojnosti zakona, u Kini postoji više od 250 zakona i afirmiranih međunarodnih ugovora koji se tiču garancije ljudskih prava.
Kao pravnom istraživaču, Li Buyunu je lako upotrebljavati pravne pojmove. On je pravi svjedok zakonodavne izgradnje u Kini koja nije jednostavan proces.
Tijekom 60 godina, Kina je u tom pogledu poklonila pozornost najprije učvršćivanju novih vlasti, zaštiti uspješnog kretanja državnih vlasti, stvaranju povoljnih uvjeta za reforme i otvaranje prema svijetu i uspostavljanje tržišne ekonomije, i zaštiti državnih vlasti i interesa kao i društvenih i individualnih interesa građana.
Kineski premijer Wen Jiabao je izjavio:
„Socijalizam ne odstupa od demokracije i vladavine prava. Kažem da demokracija, ljudsko pravo, ravnopravnost i ljubav nisu samo tekovine kapitalizma već tekovine svjetske civilizacije koje je stvarao čitav svijet u dugotrajnom procesu povijesti, a jednako tako čitavo čovječanstvo teži Zakonu o vrijednosti."
Poštovani slušatelji, slušali ste naš specijalni program
„Nagradni kviz o dostignućima postignutim tijekom 60 godina od osnivanja NR Kine.
U programu smo Vam postavili pitanja: Koliko je prijedloga građana sakupljeno u prvom Ustavu Kine? Koliki važećih zakona trenutačno ima u Kini?
Odgovore nam pošaljete na adresu cro@cri.com.cn. Ili, ako niste jasno čuli odgovore u emisiji, ili niste točno zapamtili, odgovore potražite na croatian.cri.cn i naći ćete odgovore na sva pitanja.
Povezane vijesti:
-Yin Weimin: Zakon o ugovoru o radu dobro se provodi 2009-03-11
-Dostignuća u usavršavanju zakonodavstva tijekom 60 godina od osnivanja NR Kine 2009-05-28
-Kina: „Antimonopolistički zakon" danas stupio na snagu 2008-08-01
-Kina prvi put donijela državni plan o zaštiti ljudskih prava 2009-04-13