Ove godine se navršava 60. godišnjica osnivanja Narodne Republike Kine. U ovom razdoblju u Kini neprekidno su se razvijale znanost i tehnologija. U današnjem programu mi ćemo Vas, na primjeru prvog uspješnog hodanja po svemiru, upoznati sa nekim dostignućima koja je NR Kina postigla u području znanosti i tehnologije u 60 godina svog postojanja. Pitanja koja Vam danas postavljamo su sljedeća: prvo, kako se zove Kinez koji je prvi put hodao po svemiru; drugo, koje je godine Kina lansirala prvi umjetni satelit?
Dana 27. rujna 2008. godine u svemiru, više od 300 kilometara iznad zemlje, kineski astronaut Zhai Zhigang izveo je prvi korak u svemiru. Zhai Zhigang je u tom trenutku objavio čitavom svijetu: „Izašao sam iz svemirske letjelice Shenzhou VII. Dobro se osjećam. Pozdravljam narod čitave zemlje, pozdravljam narode cijelog svijeta." To je njegov pozdrav upućen kineskom narodu i narodima svijeta iz svemira. Ovaj je čin od povijesnog značaja, jer je Zhai Zhigang bio prvi Kinez koji je šetao po svemiru, a Kina je postala treća zemlja iza Rusije i SAD-a koja je postigla tehnologiju koja omogućuje hodanje po svemiru.
Let svemirske letjelice sa posadom u svemiru predstavlja komplet znanstvenih tehnologija koji pokazuje kompleksnu znanstveno-tehnološku moć jedne države, koji se tiče 7 velikih sustava, kao što su raketa, letjelica, mjerna kontrola, telekomunikacija itd i predstavlja najsloženiji i najkrupniji objekt u svijetu sa najvećim rizikom i sustavni objekt sa najviše i najnovijim tehnologijama. Zamjenik zapovjednika Glavnog stožera za kineski astronomski objekt sa posadom, gospodin Zhang Jianqi je rekao da se bez visoko razvijene znanosti i tehnologije i znanstveno-istraživačkih sposobnosti, ne može izvršiti hodanje po svemiru. On je dodao:
„Za našu svemirsku letjelicu je potrebno ovladati ključnom tehnologijom tzv. zračnog ventila za poklopac letjelice koji sprječava ulazak zraka, zatim osmisliti i proizvesti vlastito svemirsko odjelo, kao i ovladati mikro-elektronskom tehnologijom i tehnologijom za proizvodnju novih materijala i t.d."
U izradi kineske svemirske letjelice sa posadom je sudjelovalo preko 100 tisuća inženjersko-tehničkih stručnjaka, te stotinjak znanstveno-tehnoloških institucija i poduzeća. Trenutačno u Kini ima 35 milijuna znanstveno-tehničkih stručnjaka i radnika, a svake godine se izdvajaju novčana sredstva za znanstveno izučavanje i istraživanje, u ukupnoj vrijednosti preko 300 milijardi yuana. Napredak u ovom području je tim vidljiviji ako se brojke usporede, u početku osnivanja nove Kine, broj znanstveno-tehnoloških osoba različitih profila u cijeloj zemlji je bio manje od 500. U to je vrijeme hod po svemiru za Kineze bio – znanstvena fantastika!
Razvoj znanosti i tehnologije te planiranje znanstvenog razvoja već su na samom početku osnivanja Narodne Republike Kine postavljeni na značajno mjesto. Godine 1964. oblak u obliku gljive pojavio se iznad pustinje u sjeverozapadnom dijelu Kine, bila je to uspješno izvedena prva eksplozija kineske atomske bombe! Tri godine nakon toga, uspješno je izvedena eksplozija prve kineske hidrogenske bombe. Godine 1970. Kina je s uspjehom lansirala prvi umjetni zemljin satelit „Dong Fanghong I". „Dvije bombe i jedan satelit" ne samo što su ojačali kinesku znanstveno-tehnološku i obrambenu moć, već su Kini donijeli važan međunarodni položaj i pripremili tehnologiju i stručnjake za dalje istraživanje svemira. Dužnosnik kineskog Ministarstva znanosti i tehnologiju gospodin Mei Yonghong je istaknuo:
„Naša zemlja je već postavila prilično dobru osnovu za razvoj znanosti i tehnologije i posjeduje visokoprecizan znanstveni sustav, rijedak u svijetu. Pored toga, Kina ima zavidan broj stručnjaka u znanosti i tehnologiji, među kojima su brojni istraživači, zbog čega kotira visoko u svijetu."
Godine 1978. Kina je počela provođenje politike reforme i otvaranja prema svijetu. Od tada je potvrđena strategija prema kojoj su „znanost i tehnologija prva proizvodna snaga" i počela aktivna organizacija u istraživanju brojnih znanstveno-tehnoloških projekata. Nastupilo je vrijeme velikih uspjeha u toj oblasti. Godišnje se ostvaruje oko 20 tisuća znanstveno-tehnoloških dostignuća iz energetike, poljoprivrede, zaštite ekosredine i drugih znanstvenih oblasti. Znanost i tehnologija su sve prisutnije i važnije za društveni i privredni razvoj zemlje i imaju sve veći utjecaj na život naroda. Ravnatelj Uprave za istraživanje pri kineskom Ministarstvu znanosti i tehnologije gospodin Xu Heping je naveo:
„Bitno je smanjena razlika između znanstveno-tehnološke moći naše zemlje i najvišeg svjetskog nivoa, a po nekim aspektima prednjačimo u svijetu i imamo sve veći utjecaj na razvoj svjetske znanosti i tehnologije. Znanost i tehnologija pružaju snažnu potporu privrednom i društvenom razvoju i jamstvo su državne sigurnosti."
Kinezi potpuno koriste i uživaju u velikim promjenama koje u njihov život donose znanstveno-tehnološka dostignuća i osjećaju ponos zbog znanstveno-tehnološkog napretka svoje zemlje. Taj ponos je dostigao vrhunac u izgradnji svemirske letjelice sa posadom. O tome su neki građani izrazili svoja osjećanja:
Gospođa Wang: „Jako sam ponosna. Mislim da to označava velikki skok naše države u znanstveno-tehnološkoj oblasti. Jačanje naše državne moći ima poseban i dalekosežan značaj. Hoću reći da su astronauti suvremeni heroji naše nacije!"
Gospodin Liu: „Lansiranje svemirske letjelice sa posadom Shenzhou 7 predstavlja novi napredak u povijesti astronomije naše zemlje koji je izazvao veliki potres u svijetu. Na to sam silno ponosan."
Astronomski projekt je službeno započet početkom 90-tih godina prošlog stolijeća i predstavlja novi veliki projekt u toj naprednoj oblasti nakon uspješne eksplozije atomske i hidrogenske bombe i lansiranja umjetnog satelita. Uz višegodišnje napore i praksu, Kina je na samom početku ovog projekta imala i bogate tehnološke rezerve. Oslanjanjući se na vlastite snage, Kina je već istražila, proizvela i lansirala 15 vrsta i preko 50 umjetnih zemljinih satelita i preko 10 različitih tipova nosača-raketa „Dugi marš", kojima je lansirano više od 70 domaćih i stranih satelita.
Kineska astronautika se razvija do sada neviđenim tempom: U listopadu 2003. godine Kina je prvi put lansirala svemirsku letjelicu sa posadom, u kojoj je astronaut Yang Liwei uspješno boravio više od 21 sata. Godine 2005. Kina je još jednom lansirala svemirsku letjelicu s dva astronauta koja je u svemiru letjela 5 dana i uspješno se vratila na zemlju. U rujnu 2008. godine tri astronauta su u svemirskoj letjelici Shenzhou 7 radila oko 3 dana, a tada je astronaut-Kinez Zhai Zhigan učinio prve kineske korake po svemiru.
Pored toga, Kinezi su već bacili i pogled na Mjesec, dakle, još dalje od Zemlje. U listopadu 2007. godine Kina je lansirala prvi satelit Chang-E broj 1 za istraživanje Mjeseca. Godinu dana nakon lansiranja, satelit je uspješno izvršio planirane zadatke. Glavni projektant za istraživanje Mjeseca gospodin Sun Jiadong je novinaru našeg Radija rekao:
„Prije smo uglavnom poduzimali djelantnosti oko Zemlje, odnosno na visini od nekoliko stotina, nekoliko tisuća pa do nekoliko desetina tisuća kilometara. Kada smo već ovladali određenom svemirskom tehnologijom, bez sumnje ćemo ići - do Mjeseca."
Osvrćući se na proteklih 60 godina od osnivanja Narodne Republike Kine, svi su Kinezi silno ponosni na znanstveno-tehnološka postignuća svoje zemlje. No, kao što je rekao glavni projektant svemirske letjelice Shenzhou 7, gospodin Zhou Jianping, ovo je tek početak ostvarenja kineskog sna o letu po svemiru, također tek prvi uzlet kineske znanosti i tehnologije. On je naglasio:
„Istraživanje svemira i moguće proširenje prostora ljudskog opstanka predstavljaju dugotrajnu želju. Mi ćemo u skladu s državnom ekonomskom moći unaprjeđivati trajan razvoj aktivnosti leta po svemiru s posadom, kako bi čitavo čovječanstvo postiglo što više otkrića i koračalo još dalje."
Dragi prijatelji, na kraju još jednom ponavljamo dva pitanja za današnji prilog o dostignućima u oblasti znanosti i tehnologije, koje je Kina postigla u proteklih 60 godina od svog osnivanja. Pitanja su sljedeća: prvo, kako se zove Kinez koji je prvi izvršio šetnju po svemiru? Drugo, koje je godine Kina lansirala prvi umjetni satelit?
Hvala na pozornosti i do viđenja.
