Cilj sjednice – jačanje gospodarske suradnje

Deseta sjednica Mješovitog odbora za gospodarsku suradnju između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine održala se 11. ožujka 2015. godine u Pekingu. Hrvatsko izaslanstvo predvodila je gospođa Darija Sinjeri, načelnica Samostalnog sektora za trgovinsku politiku i gospodarsku multilateralu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH, a kinesko izaslanstvo g. Xu Xiaofeng, zamjenik načelnika direktora Uprave za europske poslove Ministarstva trgovine NR Kine.

Održavanje 10. sjednice Mješovitog odbora, nakon desetogodišnje stanke predstavlja iznimno važan događaj za intenziviranje hrvatsko-kineskih odnosa. Cilj održavanja Odbora bio je razmijeniti informacije o gospodarskoj situaciji u dvije zemlje, analizirati dosadašnju bilateralnu gospodarsku suradnju, utvrditi područja suradnje kao i buduće aktivnosti za daljnje jačanje gospodarskih odnosa između dvije zemlje. Teme o kojima se raspravljalo na Odboru bile su trgovinski odnosi, investicije, te suradnja u području infrastrukture i slobodnih zona, otkrila nam je Darija Sinjeri.

-„Na sjednici su osim predstavnika Ministarstva vanjskih i europskih poslova sudjelovali i predstavnici iz drugih ministarstva." - rekla nam je gospođa Sinjeri. Na sjednici su sudjelovali i predstavnici Ministarstva gospodarstva, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te Ministarstva poduzetništva i obrta.

Projektima, turizmom i slobodnim zonama privući kineske poduzetnike

S obzirom na to da je voditeljica ove delegacije načelnica Samostalnog sektora za trgovinsku politiku i gospodarsku bilateralu, prirodno je da pitamo možemo li očekivati da ćemo možda u, ne tako dalekoj budućnosti, imati prilike svjedočiti novoj politici koja bi mogla utjecati na trgovinsku suradnju Hrvatske i Kine.

-„ Za hrvatsko-kineske gospodarske odnose karakteristično je da se suradnja odvija samo u području trgovine roba i to s vrlo visokim hrvatskim deficitom. Kako je nerealno očekivati da bi se vanjskotrgovinska suradnja mogla izbalansirati, hrvatska gospodarska strategija prema Kini koncentrirala se na privlačenje kineskih investicija te na usluge, i to privlačenje kineskih roba kroz transportne koridore, nuđenje slobodnih zona te privlačenje kineskih turista. Zbog toga je na sjednici Ministarstvo pomorstva, transporta i infrastrukture prezentiralo projekt luke Rijeka, a Ministarstvo poduzetništva poslovanje u slobodnim zonama. Ulaskom u Europsku Uniju, Hrvatska je postala dio unutarnjeg tržišta s preko 500 milijuna stanovnika što zajedno s povoljnim položajem naših morskih luka predstavlja dodatnu korist koju bi kineski izvoznici mogli imati ukoliko se odluče na poslovanje u Hrvatskoj. " – dodala je Sinjeri.

Spomenula je i turizam. –„Sve više kineskih turista dolazi u Hrvatsku. U 2014. godini broj kineskih turista koji su posjetili Hrvatsku povećao se 46% u odnosu na 2013. "

Hrvatska pozdravlja mehanizam 16+1 te aktivno surađuje

„Hrvatska pozdravlja format suradnje NR Kine i 16 država Srednje i Istočne Europe 16+1 te bismo voljeli vidjeti rezultate koji bi potvrdili da se radi o mehanizmu kroz koji se mogu realizirati investicije u Hrvatsku. Dakle, posebno ističemo važnost ovog mehanizma suradnje za unapređenje gospodarskih veza. Smatramo također da se modaliteti suradnje trebaju prilagoditi prilikama u pojedinim zemljama. i smatramo ga vrlo vrijednom inicijativom Kine.", istaknula je Sinjeri. -„ Hrvatska će i ove godine sudjelovati na ministarskom sastanku u lipnju u Ningbou gdje ćemo prezentirati projekte koji bi mogli biti od interesa kineskim investitorima."

Ovih godina mehanizam suradnje 16+1 je u stalnom procesu širenja. Veliki projekti u okviru 10 milijardi posebnog kredita, primjerice Most preko Dunava u Beogradu, obnova elektrane Kostolac, termoelektrane Stanari u BiH-u se kreću dobro. No, u okvire 10 milijardi posebnog kredita za suradničke projekte, Hrvatska za sada još nije uključena, a gospođa Sinjeri nam je objasnila razlog. –„Postoje neki tehnički elementi koji Hrvatskoj ne odgovaraju, a to su da kineska strana očekuje državna jamstva za financiranje iz Kine, što nama u ovom trenutku zbog velikog vanjskog zaduženja države ne odgovara.".

O ovom pitanju, Sun Yongfu, direktor odjela za europske poslove pri Ministarstvu trgovine je jednom rekao: -„O rješavanju spomenutog pitanja sada istražujemo i raspravljamo s odgovarajućim financijskim institucijama. Na primjer, možemo li preuzeti fleksibilnije mjere, koristiti neki novi i fleksibilniji način jamstva, ili način koji može zadovoljiti financijske institucije, naprimjer PPP (Public-Private-Partnership)ili BOT(build-operate-transfer), kako bi proširili opseg korištenja 10 milijardi kredita."

-„Međutim, postoje naznake da bi se tu nešto moglo promijeniti pa bi se mi onda mogli uključiti."- dodala nam je gospođa Sinjeri, koja ima povjerenje u buduću suradnju Hrvatske i Kine.

Autorica: Karla

Pratite nas na:

Facebook: Croatian service, China radio International 

Weibo: @克罗地亚-红白格 ili http://weibo.com/hrvatski

Wechat: Hrvatska1
Mobilne aplikacije: Acerola Mobile 

Pored toga, možete i pročitati naš časopis na iPadu.