PEKING, 29. svibnja (Xinhua) -- Pod pritiskom u zemlji i inozemstvu, Kina se okreće uslužnom sektoru za spašavanje vanjske trgovine i restrukturiranja svojeg gospodarstva.
Zbog velikog deficita u razmjeni trgovine, kineski dužnosnici obećali su veću otvorenost u sektoru stranim tvrtkama u nadi jačanja vlastitih pružatelja usluga u zemlji.
"Razmatramo izvedivost postavljanja ciljanih propisa za olakšavanje uslužne trgovine," Tong Daochi, pomoćnik ministra trgovine rekao je na forumu u sklopu Pekinškog međunarodnog sajma za trgovinu u uslužnim djelatnostima.
Prema riječima Tonga, Kina će otvoriti sektore financija, logistike, uštede energije, telekomunikacija i zaštite okoliša inozemnim tvrtkama te ohrabriti kineske i inozemne tvrtke na suradnju u sektoru intenzivnog znanja kao što je programsko inženjerstvo.
Dok popularni "Made in China" (proizvedeno u Kini) pomaže zemlji da postane jedan od najvažnijih svjetskih trgovaca zaliha robe, trgovina uslugama je zaostala.
Kina je objavila deficit od 41,7 milijardi USD u trgovini uslugama u prva četiri mjeseca 2014. "Uvezli smo mnogo financijskih, računalnih i savjetodavnih usluga jer Kina nema vrhunskih pružatelja usluga u tim sektorima," objasnio je Tong.
Uz nedostatak konkurentnih domaćih pružatelja usluga, kineska trgovina uslugama iznosila je svega 11,5 posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene prošle godine, dok je svjetski prosjek bio oko 20 posto.
Kako bi restrukturirala svoje gospodarstvo, uslužni sektor Kini je sada strateški prioritet. Središnja vlada izdala je niz smjernica u posljednjih nekoliko mjeseci kako bi podržala razvoj tog sektora.
"Ako Kina želi ponoviti svoj uspjeh u proizvodnji, treba dodatno osloboditi tržište usluga," rekao je Yi Xiaozhun, zamjenik generalnog direktora Svjetske trgovinske organizacije (WTO) na forumu.
U biti, Kina je već ostvarila napredak u micanju ograničenja u uslugama.
U kineskoj (šangajskoj) pilotskoj Slobodnoj trgovinskoj zoni (STZ), mjere koje su se testirale uključivale su reguliranje stranog ulaganja na temelju negativnog popisa. To znači da inozemni ulagači mogu započeti poslovanje u bilo kojem području koje nije na listi.
Širok raspon uslužnih sektora, koji pokriva bankarstvo, osiguranje, izgradnju, logistiku, obrazovanje, zdravlje i e-trgovinu, također dobiva više autonomije u STZ-u.
"Veće otvaranje tržišta od vitalne je važnosti za Kinu kako bi se izgradio učinkovit i kompetentan uslužni sektor," rekao je Yi.
USLUŽNI SEKTOR JE VAŽAN
Analitičari se redovito žale kako je kineski proizvodni sektor velik ali ne i snažan. S Yijevog gledišta, razlog tome je što nedovoljno razvijen uslužni sektor postaje usko grlo u kineskim nastojanjima za jačanjem vrijednosti lanca.
Rekao je kako Kina mora napredovati u područjima dizajna, istraživanja i razvoja, inovacija, patenata, brendinga, marketinga, distribucije, softvera, logistike i slično jer se oko 90 posto vrijednosti stvara u tim uslugama.
"Bez usporednog razvoja u uslugama, proizvodnja može rasti samo u kvantiteti ali ne i kvaliteti," dodao je dužnosnik WTO-a.
Rastući trošak proizvodnje još je jedan težak problem koji može riješti unapređenje uslužnog sektora. Objavljeno je kako je povećanje troškova radne snage i resursa u Kini i drugim azijskim gospodarstvima uzrokovalo vraćanje mnogih tvornica u Sjedinjene Države.
"Kina nema drugog izbora nego li ubrzati svoju gospodarsku transformaciju od proizvodnje s niskim troškovima na gospodarstvo s uslugama s dodatnom visokom vrijednošću," rekao je Yi.
RUŠENJE BARIJERA
U skladu sa svojim rastućim obvezama u razmjeni robe, Kina je značajno smanjila svoju carinsku tarifu. U trgovini, primjenjuje se prosječna carinska tarifna stopa od oko 4 posto, što je najniža stopa među velikim razvijenim zemljama, ali i zemljama u razvoju.
Za usporedbu, kineski uslužni servis dobio je više zaštite, osobito u području financija, telekomunikacije, profesionalnih usluga i digitalne razmjene, istaknuo je Yi.
Prema posljednjem indeksu restrikcija uslužne razmjene koju je izradila Svjetska banka i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj, nivo restrikcija u uslužnom sektoru u Kini ostaje ne samo puno veći nego što je u prosječnim razvijenim zemljama, nego i puno veći od mnogih drugih zemalja u razvoju, kao što su Brazil i Meksiko.
Osim toga, "nevidljiva" ograničenja također smetaju multinacionalno djelovanje u Kini.
Gregory Gilligan, predsjednik Američke gospodarske komore u Kini, rekao je kako se članovi tvrtki obično žale na nepropisno provođenje propisa.
"Ponekad kineske vlasti favoriziraju domaće tvrtke pred stranim kolegama. To je jedan od ključnih izazova," dodao je.
Pratite nas na: 
Facebook: Croatian service, China radio International 
Weibo: @克罗地亚-红白格 ili http://weibo.com/hrvatski 
Wechat: Hrvatska1
Mobilne aplikacije: Acerola Mobile
Pored toga, možete i pročitati naš časopis na iPadu.
