XICHANG, Sichuan, 2. prosinca (Xinhua) -- Kina je rano ujutro u ponedjeljak lansirala sondu Chang'e-3 s prvim kineskim mjesečevim roverom, obilježivši tako značajan korak u istraživanju tajni svemira.

Raketa Long March-3B, koja nosi sondu, lansirana je iz Lansirnog centra Xichang na sjeverozapadu Kine u 1 sat i 30 minuta. Rakete Long March, što bi u prijevodu bilo Dugi pohod ili Dugi marš, su rakete kineske proizvodnje namijenjene lansiranju. Ime su dobile prema događaju iz kineske povijesti.

Očekuje se da će Chang'e-3 sletjeti na Mjesec sredinom prosinca i tako postati prvi kineski svemirski objekt koji će se spustiti na površinu nekog izvanzemaljskog tijela. Ovo je također i prva misija slijetanja na Mjesec u 21. stoljeću.

Sonda je ušla u prijelaznu orbitu između Zemlje i Mjeseca kako je i predviđeno te se nalazi na perigeju od 200 kilometara odnosno apogeju od 380 tisuća kilometara.

- ''Sonda je već ušla u utvrđenu orbitu.'' - istaknuo je Zhang Zhenzhong, ravnatelj Lansirnog centra Xichang. - ''U ovom trenutku objavljujem da je lansiranje bilo uspješno.''

- ''Težit ćemo našem cilju u svemiru kao dijelu kineskog sna o preporodu kineske nacije.'' - dodao je.

Uslijed kampanje za promicanje ovog svemirskog programa u javnosti, kineska Akademija za znanost otvorila je microblog profil za misiju Chang'e-3. Ta stranica privukla je dosad više od 260 tisuća obožavatelja koji redom upućuju čestitarske komentare.

Slijetanje sonde najteži je dio misije, po riječima Wua Weirena koji je glavni dizajner programa istraživanja Mjeseca.

- ''Ovo će biti veliki napredak za Kinu koja će na licu mjesta vršiti promatranja i ispitivanje Mjeseca.'' - istaknuo je.

Dodao je kako je više od 80% tehnologije i proizvoda vezanih uz misiju novijeg dizajna i proizvodnje.

Misija Chang'e-3 postavit će čvrste temelje za misije u lunarnoj orbiti i na Mjesecu s posadom. Kina još nije otkrila svoj plan kada bi sondu s posadom poslala na Mjesec. Na navedeni Zemljin satelit dosad su se spustili samo SAD i SSSR.

Chang'e-3 koja se sastoji od sletača i rovera nazvanog Yutu (Zec od žada), predstavlja modernu znanstvenu verziju dervnog kineskog mita o ženi imena Chang'e, koja je, progutavši čarobne pilule, povela sa sobom na Mjesec svog ljubimca imena Yutu. Ona je tamo postala božica te zauvijek živjela zajedno sa svojim bijelim zecom.

Zadaća koju ima mjesečev rover uključuju ispitivanje geološke strukture Mjeseca i sakupljanje površinskih tvari tražeći prirodne izvore.

Po prvi puta u povijesti na Mjesec će biti postavljen teleskop, kako bi se promatrala plazmosfera oko Zemlje i ispitivala površina Zemljina satelita putem radara.

Prema riječima Suna Zezhoua, glavnog dizajnera sonde, ova misija je od velikog znanstvenog i gospodarskog značaja.

Dodao je kako je ova misija pridonijela razvoju brojne svemirske tehnologije koja također može biti iskorištena u civilnom sektoru.

Chang'e-3 je dio druge faze kineskog programa istraživanja Mjeseca koji uključuje boravak u orbiti, slijetanje na Mjesec i povratak na Zemlju. Ona je slijed uspjeha misija Chang'e-1 i Chang'e-2 iz 2007., odnosno 2010.

Chang'e-1 je, nakon što je u orbiti provela 494 dana i namjernog pada na površinu Mjeseca, poslala 1,37 terabaytea podataka čime je Kina dobila prvu kompletnu pretpostavku o Mjesecu.

Lansirana 1. listopada 2010., Chang'e-2 je potvrdila neke od ključnih tehnologija za Chang'e-3 te pregledala buduće mjesto slijetanja za svoju sondu naslijednicu. U toj misiji napravljen je i prvi mjesečev holografski prikaz s rezolucijom od 7 metara.

Trenutno se Chang'e-2 nalazi više od 60 milijuna kilometara daleko od Zemlje te je postala prvi kineski asteroid kojeg je napravila ljudska ruka. Njezin smjer je prema svemirskim dubinama te se očekuje kako će putovati sve do 300 milijuna kilometara daleko od Zemlje. Ako se to dogodi biti će to onda najduže putovanje bilo koje od kineskih svemirskih letjelica.

Očekuje se kako će Kina ostvariti i treći korak svog programa istraživanja Mjeseca 2017. Taj zadatak obuhvaća slijetanje sonde, otpuštanje mjesečevog rovera na površinu Mjeseca i povratak sonde na Zemlju.

Smatra se da je istraživanje površine Mjeseca prvi korak kako bi se nadalje istraživala svemirska tijela poput primjerice Marsa.

Ako misija Chang'e-3 uspije to će značiti da Kina ima sposobnost istraživanja svemirskih tijela na mjestu njihova postanka. To su riječi Suna Huixiana, zamjenika glavnog inžinjera zaduženog za drugu fazu kineskog programa istraživanja Mjeseca.

- ''Kinesko istraživanje svemira neće se zaustaviti na Mjesecu. Naš cilj su svemirske dubine.'' - istaknuo je.

Kina je svoje prve astronaute poslala u svemir 2003. Time je postala treća zemlja nakon Rusije i SAD-a koja je uspjela u tom naumu. Unatoč brzom napretku svoje misije istraživanja Mjeseca, Kina je i dalje početnik na ovom polju.

Nekadašnji SSSR je prvu sondu poslao na Mjesec 31. siječnja 1966., dok je SAD-e na Zemljin satelit poslao prve ljude 1969.

Otprilike dan nakon lansiranja Chang'e-3, prvi indijski satelit koji bi trebao biti u orbiti Marsa, imena Mangalyaan, napustio je Zemlju rano ujutro u nedjelju. Njegovo putovanje prema Crvenom planetu trajat će 300 dana.

Kineski znanstvenici vezani uz svemirski program vesele se suradnji s drugim zemljama, uključujući i susjednu Indiju.

Li Benzheng, zamjenik zapovjednika zaduženog za kineski program istraživanja Mjeseca izjavio je ranije pred medijima kako kinesko istraživanje Mjeseca nema natjecateljsku svrhu.

- ''Mi smo otvoreni kada je riječ o našem programu te pozdravljamo suradnju s drugim zemljama. Nadamo se da ćemo istraživati i koristiti svemirska prostranstva za više izvora u cilju promicanja razvoja i napretka čovječanstva.'' - zaključio je.