PEKING, 10. listopada (Xinhua) - Fu Yu je stajao u sjenovitom dvorištu Kineske akademije znanosti i pokazivao na zgradu koja će uskoro biti dovršena. "Imat ću svoj vlastiti laboratorij tamo, u novoj zgradi Instituta za mikrobiologiju.", rekao je.
U siječnju je ovaj četrdesetogodišnji znanstvenik napustio Harvard i vratio se u Kinu. Rekao je kako se veseli završetku gradnje svog laboratorija u kojemu će se uskoro moći posvetiti znanstvenom istraživanju.
"U svijetu je zlatno doba za znanstvenike između 35 i 55 godina starosti - sada je to vrijeme."
Kako bi privukli znanstvenike u naponu snage na povratak u Kinu, zemlja je službeno započela s "Planom tisuću mladih talenata" u prosincu 2012. godine i tako omogućila potporu za razvoj znanosti i tehnologije u idućih deset do dvadeset godina.
Dok se sve veći broj elitnih znanstvenika vraća na kineska sveučilišta i istraživačke institute, ljudi se počinju pitati: koliko smo zapravo daleko od Nobelove nagrade za znanost?
OBEĆAVAJUĆA DOSTIGNUĆA
U prvoj polovici ove godine je Sveučilište Tsinghua, zajedno s Institutom za fiziku Kineske akademije znanosti, objavilo kao je njihov istraživački tim po prvi puta obavio promatranja kvantne anomalije halovog efekta.
Yang Zhennin, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku i počasni predsjednik višeg instituta Sveučilišta Tsinghua, je za ovo znanstveno dostignuće rekao kako je zaslužilo Nobelovu nagradu.
Prošle godine su kineski znanstvenici uspješno vodili i završili eksperiment na neutronskom reaktoru u Daya Bayu i otkrili novi tip oscilacije - značajan rezultat kojeg je Znanstveni časopis AAAS imenovao jednim od top deset znanstvenih dostignuća u 2012.
DUGI PUT
Usprkos ovim ohrabljujućim postignućima, neki kineski znanstvenici ostaju oprezni."Nobelova nagrada za znanost je veliki poticaj za originalne i značajne istraživačke rezultate, a za njih treba vremena.", rekao je Fu.
"Kineski znanstvenici bi se prvo trebali uključuti u fundamentalna istraživanja i fokusirati se na poboljšanje originalnosti. A onda je dobivanje Nobelove nagrade samo pitanje vremena.", rekao je Xu Hangxun, profesor na Studiju kemije i znanosti o materijalima na Kineskom sveučilištu znanosti i tehnologije.
Kao i Fu, Xu je jedano od onih koji su se vratili zbog "Plana tisuću mladih talenata." Nakon završetka Sveučilišta Illinoise u Urbana-Champaignu, vratio se natrag u Kinu i postao profesor u ožujku ove godine.
Oba znanstvenika misle kako je promjena trenutačne znanstveno-istraživačke klime u Kini jedan od najvažnijih koraka.
Kina je do sada uložila mnogo novca u znanstvene studije, čiji su fondovi ponekada veći od onih u inozemnim institutima.
U 2013. Godini su izdaci za znanstvena istraživanja i eksperimente dosegnuli 2,05 posto ukupnog BDP.
Međutim, unaprjeđenje znanstvenog istraživačkog rada zahtijeva puno više nego samo novac, rekao je Xu. Za njega financiranje više nije najveći problem. "Iako novac nije problem, moj laboratorij mora početi od nule. Moram sve kupiti sam - od velike laboratorijske opreme pa sve do malih vijaka."
"Taobao tome puno doprinosi. Moram kupovati opremu na taobao.Com svaki mjesec zato što je jako teško kupiti jedinstvenu i standardnu opremu na realnom tržištu.", pohvalio je najveću kinesku online trgovinu.
Jedan od velikih problema u Kini je nedostatak nekih od standarda, rekao je. "Moramo učiniti još promjena."
Naglasio je i kako se evaluacijski sistem kineskih znanstvenika mora promijeniti.
Kina daje previše značaja znanstvenim radovima i Indeksu znanstvenog citiranja, a zanemarju praktičnu primjenu znanstvnenih istraživanja.
"Ljudi poput nas se vraćaju kako bi promijenili trenutačnu kinesku znanstveno-istraživačku klimu i obrazovali grupu talentiranih studenata. Nakon svih naših postignuća, bit ćemo jedan korak bliže Nobelovoj nagradi za znanost."
