Visokoobrazovne ustanove diljem Kine ove godine će upisati 580,000 studenata, dvostruko više nego 2003.
Istovremeno istraživanja u posljednje tri godine pokazuju kako su se lakše zapošljavali oni sa završenim dodiplomskim studijem nego oni s postdiplomskim.
Opširnije CRI-ov Abhijan.
Izvjestitelj:
Zhang Wenjia diplomirala je financije i ekonomiju na Jugozapadnom sveučilištu financija i ekonomije, nakon završenog trogodišnjeg postdiplomskog studija u prevođenju.
Trenutno radi puno radno vrijeme kao prevoditelj u prevodilačkoj tvrtki.
" Odlučila sam se na postdiplomski jer su svi to radili. Osim toga moji roditelji su željeli da imam veći stupanj obrazovanja. Kada sam tražila posao, nisam imala u vidu što točno želim, dok god imam primanja s kojima sam zadovoljna. Htjela sam nešto iznad 3000 yuana mjesečno."
Li Juan, diplomantica s istog sveučilišta ističe da joj je trebalo manje od mjesec dana da nađe posao.
"Isprva mi je osnovna plaća bila 1700 yuana mjesečno. No plaća mi nije najbitnija, puno mi je važnija radna atmosfera, tretman na poslu i unapređenje perspektive. Nisam očekivala dobra primanja tek po zapošljavanju."
Izvještaj centra za ljudske resurse pokrajine Jiangsu pokazao je da je prošle godine uspješno našlo posao 86 posto studenata, uspoređujući s 90 posto diplomanata.
Xiong Bingqi, zamjenik ravnatelja Istraživačkog instituta za obrazovanje u 21.stoljeću, navodi da veći broj postdiplomanata nije u skladu s potrebama tržišta rada.
"Velik broj sveučilišta nastoje proširiti svoju uslugu uvođenjem postdiplomskih i doktorskih programa. Međutim, ova nastojanja nisu u skladu sa zahtjevima na tržištu rada. Posljednjih par godina sveučilišta su nudila postdiplomske programe studija, dok na tržištu nije bilo previše istraživačkih radnih mjesta."
Zhang Wenjia se složila sa Xiong rekavši kako se 90 posto predavanja na postdiplomskom studiju odnosilo na akademske teorije, a da je prave vještine tek stekla iskustvom na poslu.
Li Juan, diplomatica (23) ističe da ako postdiplomant nema radno iskustvo i stručne vještine da ne čudi da tvrtke radije zapošljavaju obične diplomante.
"Mnogi poslovi ne zahtjevaju visoki stupanj obrazovanja, i obični diplomanti nemaju tako velika očekivanja od plaća kao što ih postdiplomanti imaju. I ako trebaju birati između jednako starog diplomanta i postdiplomanta, diplomant vjerojatnije ima nešto radnog iskustva od dve do tri godine, tako da će tvrtke preferirati nekog s iskustvom , nad onim s boljom akademskom pozadinom."
Xiong smatra da bi studenti trebali odlučiti što od karijere žele prije nego što odluče nastaviti s obrazovanjem, dok bi sveučilišta trebala ustanoviti programe i predmete autonomno.
" Sveučilišta moraju odlučiti o broju upisivanih studenata te ponuditi programe u odnosu na obrazovne ciljeve. Samo tako će moći odgvoriti na raznolikost zahtjeva bilo na tržištu rada ili u akademskoj zajednici."
Prethodno je Ministarstvo obrazovanja bilo glavno u odlučivanju o akademskim disciplinama za sva sveučilišta.
Središnje vlasti objavile su 10 -godišnji plan do 2010., prema kojem se potiču sveučilišta da sama prilagode akademske discipline.
Ranije ovog tjedna kineski premijer Wen Jiabao naglasio je važnost riješavanja nezaposlenosti mladih diplomanata.
