Kina bi se mogla suočiti s gospodarskom krizom ako ne provede daljnje reforme s obzirom na svoj model rasta, u ponedjeljak je došlo upozorenje iz Svjetske banke, kojim se također poziva da se smanji dominacija državnih poduzeća u korist promicanja slobodnog tržišta, ako Kina želi postati društvom s visokim primanjima.

Brz ekonomski rast Kine tijekom posljednjih trideset godina došao je do prekretnice gdje joj prijeti naglo usporavanje bez znakova upozorenja, slučaj "stupice srednjeg prihoda" kojeg su iskusile mnoge rastuće ekonomije, navodi se u izvještaju. Naglo usporavanje bi moglo pogoršati probleme u bankovnom sektoru i drugim industrijama, čak uz prijetnju gospodarske krize u drugoj ekonomiji svijeta.

Izvještaj kojim se upozorava na dominaciju državnih poduzeća je u sukobu sa kineskom startegijom posljednjeg desetljeća kojom se poticalo prvenstvo državnih poduzeća u područjima od bankarstva do tehnologije, te će time svakako izazvati protivljenje.

" Kineski vodeći ljudi su svjesni da je trenutni državni model gospodarskog rasta neodrživ," rekao je predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick na konferenciji za tisak u komentaru izvješća, kojeg je koautor Kineski kabinet, Centar za razvoj i istraživanje. Kina je stigla na prekretnicu gdje mora redefinirati ulogu države," napominje Zoellick.

U izvještaju se naglašava dok se tijekom zadnja tri desetljeća reformama omogućilo kineskim poduzetnicima da postanu svjetski predvodnici u proizvodnji orijentiranoj na izvoz, istovremeno su državne kompanije ostale kontrolirati svu domaću industriju od željezne industrije, zračnih kompanija do naftne industrije i telekomunikacija.

Državne kompanije podržane su niskim zajmovima državnih banaka te ih poslovne regulacijske grupe štite od stranih i privatnih konkurenata unatoč navodnoj otvorenosti kineskog tržišta.

Ako bi usvojila novu strategiju rasta, Kina bi povećala šanse da postane najveća svjetska ekonomija do 2030., navodi se u izvješću.

U izvještaju "Kina 2030," Svjetska banka navodi kako bi Kina svoj prijelaz u tržišno gospodarstvo trebala ostvariti putem reformi u poduzetništvu, zemljišnih reformi i i reformi u radničkom i finacijskom sektoru- uz ojačavanje privatnog sektora, otvaranje svojeg tržišta omogućivši veću konkurentnost i inovacije, te pružajući svima jednaku priliku.

Zoellick je dodao: " Potreba za reformom je neophodna, budući je Kina stigla do prekretnice svojeg razvojnog puta. Rukovođenje procesom prijelaza od zemlje srednjeg prihoda do zemlje viskog prihoda predstavljat će izazov; posebice ako se uzme u obzir nesigurna i promjenjiva globalna situacija u kojoj je teško išta predvidjeti, kada potreba za promjenama dobiva na još većoj važnosti."

U izvještaju se naglašavaju šest strateških smjernica za budućnost Kine: dovršavanje procesa tranzicije u tržišno gospodarstvo; ubrzavanje ritma za otvorenost inovacija; prijelaz na "zelene" tehnologije kao pogon razvoja; proširenje prilika i usluga posebice u području zdravstva, obrazovanja i zapošljavanja dostupnog svima; modernizacija i jačanje domaćeg fiskalnog sustava; te ostvarenje korisnih veza sa svijetom.

Kina je prošle godine objavila svoj 12. Petogodišnji plan (2011-2015), kojim se teži domaću potražnju učiniti glavnim pogonom gospodarskog rasta. "Svjetska banka smatra 12. Petogodišnji plan dobrim početkom.