Urpkos usporavanju rasta svjetskog gospodarstva, tržišta Hrvatske, Srbije, Rumunjske, Poljske i Mađarske su održala visoki rast u području farmaceutske industrije. Među ovim zemljama, Hrvatska je zadržala najvišu stopu rasta, stoji u izvješću Frost i Sullivan o projekcijama rasta farmaceutske industrije od 2009 - 2012 godine u srednjoistočnoj Europi. Tako su u toj agenciji istaknuli Hrvatsku kao tržište s najvećim potencijalom.
U izvješću se dodaje kako računajući prema potrošačkim cijenama, vrijednost hrvatskog farmaceutskog tržišta tijekom 2009. godine je iznosila oko deset milijarda američkih dolara, što je povećanje od 6.55 posto u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom sljedeće godine, rast je iznosio 0.1 posto, što je bila najveća stopa rasta u srednjoistočnoj Europi u to vrijeme. Uprkos brojnim problemima zbog svjetskog gospodarstva, u Frostu i Sullivanu predviđaju Hrvatskoj rast po stopi od oko pet posto do 2014. godine, pa bi se hrvatsko tržište trebalo povećati za dodatnih tri milijarde dolara do kraja ovog desetljeća, dodaju u izvješću.
Trgovina između Kine i Hrvatske na ovom području je također u stalnom porastu. Hrvatska naime uvozi iz Kine antibiotike i vitamin C, pa je uvoz iz Kine dosegao tijekom prošle godine vrijednost od 26 milijuna američkih dolara, što je povećanje od 96 posto.
Još jedna od prednosti hrvatskog tržišta je i jaka farmaceutska industrija. Naime, osim Plive, najjačeg proizvođača u regiji, Hrvatska se može pohvaliti i tvrtkama poput Belupa i Jadran Galenski laboratorija, koje ostvaruju dobru suradnju s europskim i američkim tržištima te su stalan cilj multionacionalnih farmaceutskih kompanija zbog inovacija koje donose na svjetsko tržište. Dovoljno je spomenuti Plivin probiotik Sumamed, koji je prisutan i na kineskom tržištu.
Nedavno potpisivanje sporazuma o pristupanju Europskoj Uniji, prema kojem bi Hrvatska u Uniju trebala stupiti tijekom srpnja 2013. godine, približilo je ovu zemlju europskim medicinskim i farmaceutskim standardima. Tako je EMA, europska agencija za nadzor lijekova, već odobrila nekoliko tranši pomoći za hrvatski HALMED u sklopu prilagodbe hrvatskog tržišta europskim farmaceutskim standardima, a i brojne hrvatske farmaceutske tvrtke su stekla odobrenja od pojedinačnih europskih država.
Izneseno upućuje da je Hrvatska dobra prilika za kineske faramceutske tvrtke koje se žele probiti na europsko, pa onda i američko tržište lijekova i medicinske opreme. No, postoje i određeni problemi, poput korupcije i lažnih lijekova. Ipak, očekuje se da će se ulaskom Hrvatske u EU i ti problemi riješiti, jer se na njima već počelo raditi. EU je već počela pomagati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, kao i HALMED u jačanju nadzora lijekova, kao i suzbijanju korupcije u toj industriji.
