Grafika pokazuje broj gladnih u svijetu, prema statistikama koje je objavio UN-ov Odbor za hranu i poljoprivredu (FAO). (Xinhua / Zheng Yue)

PEKING, 18. listopada (Xinhuanet) - S gotovo milijardom ljudi diljem svijeta koji su još uvijek izloženi glađu, na Svjetski dan hrane 16. listopada malo je razloga za radost.

Umjesto toga, ovaj dan je poslužio kao jak podsjetnik na potrebu međunarodne zajednice da se jedinstveno i učinkovito udruži u borbi protiv gladi u situaciji opasnih klimatskih promjena i najgore globalne financijske i ekonomske krize u više od pola stoljeća. Ipak, glad je ta koja će ostati jednom od najvećih tragedija i sramota ovoga svijeta.

Zajedničko izvješće Organizacije za hranu i poljoprivredu i UN-ov Svjetski program hrane pokazuje da bi se broj kronično gladnih ljudi širom svijeta mogao po prvi put u 15 godina smanjiti, spustivši se od preko jedne milijarde prošle godine na 925 milijuna ove godine.

Takve male promjene u broju ljudi koji se bore da prehrane svoje obitelji, bez obzira koliko to može biti privremeno, još su uvijek razlogom za sreću.

Međutim, ne treba zanemariti ni predviđanja koja naglašavaju strašnu činjenicu da jedan od šest ljudi diljem svijeta još uvijek nema dovoljno hrane svaki dan. To samo po sebi govori koliko međunarodna zajednica zaostaje za globalno dogovorenim milenijskim razvojnim ciljem prema kojem do 2015. treba prepoloviti udio gladnih ljudi do 10 posto.

Još je gore to što je nedavni neznatni pomak zapravo posljedica gospodarskog oporavka u zemljama u razvoju, usljed čega pada cijena hrane, a također je žetva u svijetu bila bolja od očekivane, umjesto da su povećani međunarodni napori za pronalaženje trajnog rješenja za glad i pothranjenost.

Iako su žetve bile dobre u posljednjih nekoliko godina, to nisu dugoročna rješenja jer žetva podbacuje u slučajevima prirodnih katastrofa i ekstremnih vremenskih uvjeta, što će vjerojatno biti pojačano klimatskim promjenama u nadolazećim godinama.

Veće dugoročne investicije u poljoprivredu su krajnje potrebne kako bi se osigurala veća uloga poljoprivrede u ublažavanju klimatskih promjena umjesto što ih izazivaju. Zastoj globalnih klimatskih pregovora dao je dopuštenje bogatim zemljama da povuku svoja davanja siromašnim zemljama u tehnologiji i novcu koji im je potrebno za razvoj poljoprivrede s niskom razinom ugljika i kako bi se osiguralo dovoljno hrane za sve.

U isto vrijeme, neke dugovima opterećene razvijene zemlje pokušavaju tiskati što više novca za ublažavanje učinaka financijske krize što je opasno za ekonomski rast u zemljama u razvoju i pad cijene hrane.

Ako međunarodna zajednica odlučno ne poduzme reforme globalnog financijskog sustava kako bi se spriječilo ovu poplavu likvidnosti usljed globalne krize hrane, najsiromašniji u svijetu u razvoju bit će uskoro opet gurnuti u glad.

Svjetski dan hrane ne bi trebao biti samo događaj za podizanje svijesti o globalnoj borbi protiv gladi. Također bi trebao biti poziv na djelovanje u cilju provođenja univerzalnog prava na hranu. I prioritetom globalnog upravljanja svijetom.