Uvečer 10. siječnja po lokalnom vremenu je u Hrvatskoj završen drugi krug predsjedničkih izbora. Ivo Josipović je treći po redu predsjednik nakon proglašenja neovisnosti Hrvatske 1991.godine. Prema rezultatima izbora, Josipović je pobijedio s preko 60 posto glasova. Ivo Josipovoć će stupiti na dužnost 18. veljače.
Nakon objavljivanja izbornih rezultata, Ivo Josipović je održao govor, u kojem je rekao da će biti predsjednik svih hrvatskih građana, bez obzira za koga su glasali. On je obećao da će uložiti napore za izgradnju uravnotežene, pravedne, demokratske i slobodne države.
Javno mnjenje smatra da se hrvatska politička situacija neće uvelike mijenjati. Hrvatska će nastaviti na procesima integracije u Europe, zatim privlačiti strane investicije, razvijati gospodarstvo, kao i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Osim toga, Hrvatska će dalje poboljšavati odnose sa susjednim zemljama, posebno sa zemljama bivše Jugoslavije i jačati suradnju s Haškim sudom.
Analitičari smatraju da će se kao novi predsjednik, Ivo Josipović suočavati s mnogim izazovima. Prije svega, potrebno je jačati suradnju s Haškim sudom. Haški sud traži od Hrvatske Topničke dnevnike, koji se odnosi na akcije hrvatske vojske 1999. godine. Međutim, hrvatska strana tvrdi da ne posjeduje takve materijale.
Također je potrebno dalje poboljšavanje odnosa sa zemljama bivše Jugoslavije. Godinu 2009. Su obilježili ozbiljni teritorijalni sporovi između Hrvatske i Slovenije. Slovenija je blokirala hrvatske pregovorime za učlanjenje u EU. Dvije strane su krajem godine postigle sporazum, a dvije zemlje su izjavile da prije presude Međunarodnog suda pravde neće jednostrano otvarati pitanje granice. Uređivanje odnosa sa Srbijom će također biti težak posao za novog predsjednika. Zbog rata dva naroda su izgubila međusobno povjerenje i odnosi su poremećeni. Dve zemlje su se međusobno tužile međunarodnom sudu pravde za genocit. Srbija je nezadovoljna što 10 godina nakon rata još nije riješeno pitanje 200 tisuća srpskih izbjeglica koje su izbjegle iz Hrvatske.
Pored toga, sprječavanja daljeg pada nacionalne ekonomije, otvaranje novih radnih mjesta i pobljšavanje životnog standarda naroda također su važni zadaci novog predsjednika. Zbog utjecaja svjetske ekonomske krize, u 2009. godini nezaposlednost u Hrvatskoj je dostigla 15 posto i pojavio se negativni rast. Građani su izgubili povjerenje u ekonomsku politiku vladajuće stranke HDZ-a pa su na ovim predsjedničkim izborima izabrali kandidata opozicijsku stranke - Socijaldemokratsku partije.
Anketa pokazuje da većina građana u Hrvatskoj osuđuje korupciju u društvu i organizirani kriminal i smatra da to ozbiljno povrjeđuje društveni poredak i normalni život naroda i utječe na sliku države. Prošle godine hrvatsko tužilaštvo je počelo rješavati slučajeve korupcije u poduzećima i među dužnosnicima vlade i uhitilo neke kriminalne grupe.
Hrvatska javnost očekuje da novi predsjednik Ivo Josipović ozbiljno nastavi rješavati pomenuta pitanja jer je to ne samo u interesu hrvatskog naroda nego i najvažniji uvjet za učlanjenje Hrvatske u EU.
Povezana vijest:
