RSS O cri O redakciji Kontakt
 
Suprotna struja ne može zaustaviti trend gospodarske globalizacije
2020-01-22 16:09:46 criJia
U Švicarskom gradu Davosu je 21. siječnja održan Svjetski gospodarski forum za 2020. Na ovom događaju je sudjelovalo gotovo 3000 sudionika iz 117 zemalja i regija. Uz pozadinu svjetskog gospodarstva koje je suočeno sa silaznim rizicima i multilateralizma i slobodne trgovine koji doživljavaju izazove, „Kamo ide globalizacija" je prirodno postalo vruće pitanje foruma. No, više je nego sigurno da se, bez obzira na sumnje i protivljenje, gospodarska globalizacija kao trend povijesti neće preokrenuti.

Ovih godina se kao „derivati" riječi „globalizacija" javljaju riječi „antiglobalizacija", „deglobalizacija" itd.. Politike unilateralizma i protekcionizma pojedinih zemalja su već negativno utjecale na svjetsko gospodarstvo. No, kada se osvrnemo na razvoj globalnog gospodarstva u proteklih nekoliko desetina godina, vidimo kako je globalizacija promjenjiv proces pokretan razvojem povijesti, čiji je današnja duboka integracija svjetskog gospodarstva neizbježan rezultat. Kako je istaknuo kineski predsjednik Xi Jinping kad je govorio na svečanosti otvaranja Svjetskog gospodarskog foruma prije tri godine, nije moguće, niti je u skladu s povijesnim trendovima umjetno prekinuti povezanost među svim zemljama u financijama, tehnologiji, proizvodnji, industriji i međuljudskim razmjenama i podijeliti gospodarsko more svijeta u mala odvojena jezera i rijeke.

Izravan razlog zbog kojeg je gospodarska globalizacija doživjela „suprotnu struju" je prekomjerno traganje financijskog kapitala za dobiti i ozbiljan nedostatak financijskog nadzora, čime je uzrokovan gubitak ravnoteže u raspodjeli bonusa gospodarske globalizacije među raznim gospodarstvima ili unutar jednog gospodarstva. Suštinski razlog je trenutni nedostatak poticaja rastu svjetskog gospodarstva i manjak u globalnom sustavu upravljanja, zbog čega je teško napraviti veću „tortu" svjetskog gospodarstva, koja se čak smanjuje i uzrokuje da razvijene zemlje i zemlje u razvoju osjećaju pritisak i udarce.

Roberto Azevêdo, glavni tajnik Svjetske trgovinske organizacije je nedavno izjavio da su godine restriktivne mjere koje su provele vlade više zemalja kroz protekle dvije u 2019. negativno utjecale na globalni uvoz, koji je trebao biti za 747 milijardi dolara viši. Međutim, trgovinski protekcionizam ne može riješiti sva pitanja u gospodarskoj globalizaciji. Na primjer, mnogo ljudi smatra kako je globalizacija uzrokovala neravnopravnost u dijeljenju prihoda unutar gospodarstava, no, Elhanan Helpman, profesor međunarodne trgovine sa Sveučilišta Harvard je, temeljem istraživanju o trgovinskoj nejednakosti u proteklih nekoliko desetina godina, u knjizi „Globalizacija i nejednakost" istaknuo kako je utjecaj globalizacije na nejednakost prihoda mnogo manji nego utjecaj unutrašnjih politika raznih zemalja i znanstveno-tehnološkog čimbenika. Na primjer, kad je riječ o razvijenim zemljama, u SAD-u je najveća razlika između bogatih i siromašnih, a istovremeno im uvoz iznosi najmanji udio u BDP-a u odnosu na druge razvijene zemlje, zato se nikako ne može reći da je velika razlika između bogatih i siromašnih rezultat uvoza. Globalizacija ne može biti žrtveni jarac u ovom pitanju.

Činjenica su dokazale da, iako se javljaju pojedine situacije koje ne pogoduju globalizaciji, veliki trend duboke integracije svjetskog gospodarstva nije promijenjen. Svjetska prestižna tvrtka za logistiku DHL i NYU Stern School of Business su prošli mjeseci zajedno objavili „Indeks globalne povezanosti" za 2019. dokazujući da je u 2019., iako još uvijek postoji utjecaj protekcionističkih politike, povezanost među zemljama intenzivnija nego u bilo kojem trenutku u povijesti i za sada nema znakova preokreta u trendu globalizacije. John Pearson, izvršni direktor tvrtke DHL je rekao da globalizacija nije oslabljena, nego je u evoluciji.

© China Radio International.CRI. All Rights Reserved.
16A Shijingshan Road, Beijing, China