Foto: Arhiva
Svjetski gospodarski forum 2020. će se sljedeći tjedan održati u Davosu u Švicarskoj, a ovogodišnja tema je ''Sudionici za kohezivan i održivi svijet''. Uz sadašnju pozadinu rasta protivljenja globalizaciji, međunarodna zajednica se još uvijek jasno sjeća tematskog govora kineskog predsjednika Xija Jinpinga na tom forumu prije tri godine. Opći konsenzus međunarodnih elita je da je, kada pogledamo pitanja našeg vremena, odnosno „Što nije u redu sa svijetom?" i „Što treba raditi međunarodna zajednica?", stvarnost kroz protekle tri godine dokazala kako je kineski predsjednik napravio točnu procjenu i dao ispravan ''recept''.
Ovih godina u međunarodnoj zajednici se povećava broj sudara različitih stavova o gospodarskoj globalizaciji. S jedne strane, globalizacija još nije uspjela učinkovito riješiti problem siromaštva, nezaposlenosti, povećavanja razlika prihoda i drugih izazova tijekom razvoja što je izazvalo masovno nezadovoljstvo u nekim zemljama. S druge strane, od pojave financijske krize, unatoč djelomičnoj obnovi svjetskog gospodarstva, ipak nije lako napraviti ''veću tortu'' razvoja, a konkurencija među zemljama je još intenzivnija. Pojedine zapadne zemlje su, od nekadašnjih zagovarača i korisnika, postale sadašnji skeptici i izazivači globalizacije.
Suočena s povećavanjem nesigurnosti, kamo globalizacija treba ići? Xi Jinping je prije tri godine u Davosu dao odgovor Kine: ''gospodarska globalizacija je objektivan zahtjev za razvoj društvenih proizvodnih snaga i neizbježan rezultat napretka znanosti i tehnologije,'' ''jednostavno pripisivanje svih pitanja koja zbunjuju svijet gospodarskoj globalizaciji nije realno niti pomaže rješavanju pitanja,'' ''nije moguće, niti je u skladu s povijesnim trendovima, prekinuti povezanost među svim zemljama u financijama, tehnologiji, proizvodnji, industriji i međuljudskim razmjenama i podijeliti gospodarsko more svijeta u mala odvojena jezera i rijeke.'' Ovim komentarima je nestabilnom svijetu pokazao jasan smjer ispravnih razumijevanja i pogleda na globalizaciju.
Zahvaljujući ovom konceptu je Kina u protekle tri godine uspjela u okolišu jačanja unilateralizma i protekcionizma neprestano odlučno razvijati gospodarstvo pokretano otvaranjem, dijeliti prilike i interese tijekom otvaranja i stvarati uzajamnu korist i rezultate za uzajamno zadovoljstvo. Na primjer, Kina je dva puta održala zaredom Sajam uvoza, neprestano optimizirala poslovni okoliš, objavila i provela Zakon o inozemnim investicijama i znatno olakšala pristup inozemnim investicijama na kinesko tržište. Kina je ovim mjerama pokazala kako je odlučni zaštitnik globalizacije. U 2018. je doprinos Kine rastu svjetskog gospodarstva je iznosio 27,5% i više je godina zaredom najveći pokretač rasta svjetskog gospodarstva.
Osim toga, promjena sustava upravljanja globalnim gospodarstvom postaje sve hitnija. U proteklih 10 godina je neprekidno rastao položaj zemalja s tržištima u nastajanju i zemalja u razvoju u svjetskim trgovinskim investicijama i potrebno je postojeće propise multilateralne trgovine prilagoditi tim promjenama. Istovremeno, sve su glasniji protivnici protekcionizma i izolacionizma i pojedine zemlje ostaju s manjkom prava u globalnom upravljanju, a sve ovo su izazovi osnovama multilateralizma kakvih nije bilo u povijesti.
Kako je rekao kineski predsjednik, ''potrebno insistirati na multilateralizmu i zaštititi autoritet i učinkovitost multilateralnih mehanizama'' te sve strane trebaju razumjeti reformu multilateralnog mehanizma s gledišta povećanja učinkovitosti i zaštite autoriteta. Osim toga, potrebno je reformu u potpunosti uskladiti s interesima razvijenih zemalja i zemalja u razvoju te otkriti zajedničke potrebe sjevernog i južnog dijela planeta. Kineski koncept za zajednički dogovor, izgradnju, i dijeljenje postaje učinkovit recept za rješavanje ''deficita upravljanja''. Kina, nastajući unaprijediti Inicijativu ''Pojas i puta'', pojačavajući suradnju AIIB sa bankama za multilateralni razvoj, svjetskoj zajednici ponudi više kvalitetnih javnih dobara.
