Europske zemlje pod teškim pritiskom dok energetska kriza jača

Izbijanjem rusko-ukrajinskog sukoba, SAD radi zaštite vlastite hegemonije neprestano eskaliraju ratne vatre, pružajući oružja i izazivajući sve jače vatre. Ipak ukrajinska kriza se dogodila na teritoriju Europe, i ako pričamo o utjecajima krize, europske zemlje su te koje su najviše pogođene. Danas, uz sve žešću energetsku krizu, europske zemlje su pod nezabilježenim teškim pritiskom. „Winter is coming“, može li Europa postati žrtva?

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je 24. kolovoza na sastanku Vlade ustvrdio kako se Francuska, imajući u vidu trajanje rusko-ukrajinskog sukoba i ekstremna vremena, upravo nalazi u „velikoj promijeni“. „Čini se da je naš život sačinjen od brojnih kriza koje postaju sve teže. Upravo doživljavamo ogromnu nestabilnost i promjenu“, rekao je, istovremeno upozoravajući da nadolazeće vrijeme neće biti lijepo za Francusku: “Budućnost koju opisujem će biti kraj obilja, kraj bezbrižnog života, i taj kraj je ogromna promjena koju upravo doživljavamo.“

Zbog utjecaja rusko-ukrajinskog sukoba, povećanja cijene energetike uzrokovanog sankcijama SAD-a i zapadnog svijeta nad Rusijom, kao i drugih elemenata, u srpnju je stopa inflacije u Francuskoj dosegla 6,1%, odnosno najvišu razinu poslije 1985. Trenutno su mnoga mjesta u toj zemlji pogođena sušom i planinskim požarima, zbog kojih su u nekim dijelovima Francuske poduzete mjere za ograničenje uporabe vode.

Istovremeno, i Njemačka se nalazi ispred velike energetske nevolje. Njemačka Vlada je 24. odobrila mjere za uštedu energije u zimi. Robert Habeck, zamjenik kancelara Njemačke je otkrio da se od 10 sati navečer do 6 sati ujutro drugi dan u javnim prostorima više neće paliti svjetla, a bit će zabranjene i elektroničke reklame u tom vremenu... Sve zbog nade da će te mjere omogućiti smanjenje potrošnje energije.

Uz eskalaciju energetske krize u Europi, kod Postrojenja za prijenos tapija (Title Transfer Facility, TTF) u Nizozemskoj, na koje se gleda kao na „vjetrokaz“ cijene plina u Europi, ugovorena cijena plina terminskog ugovora u rujnu je nastavila rasti, izbijajući već po 300 eura po megavatu, što je novi rekord nakon izbijanja rusko-ukrajinskog sukoba.

Pod dvostrukim udarcima visoke inflacije i energetske krize, perspektiva europskog gospodarstva je sve mračnija, a povećava se i rizik recesije.

Dvadeset trećeg kolovoza, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je u intervjuu njemačkoj televiziji Zweites Deutsches Fernsehen prokomentirao kako dolazi zima koja će biti vrlo teška, zbog čega će Europa platiti cijenu za podršku Ukrajini i za svoje sankcije, pogotovo kada Rusija iskoristi energiju kao oružje ... Iako je Stoltenberg odlučno to nazvao „obveznom cijenom“, europski građani to neće prihvatiti. Kako kažu: „Te cijene će platiti radnici i siromašni u Europi“ ... „NATO nikako ne predstavlja mene“ ... „Radi te priče 'Amerika prva', SAD su žrtvovale Europu.“