Revizija Ustava: cilj japanskih političara je na vidiku, no ne i nadohvat ruke
Na novo održanim 26. izborima japanskog senata, vladajuća Liberalna demokratska stranka (Liberal Democratic Party of Japan) je osvojila 63 mandata premašivši polovinu svih mandata, dok su stranke koje podržavaju reviziju Ustava osvojile više od dvije trećine ukupnih mandata koji su potrebni za realizaciju revizije Ustava. Japanski premijer Fumio Kishida je najavio da će što prije inicirati za reviziju Ustava i konačnu realizaciju tog poteza.
Foto: Visual People
Ta izjava je sasvim drugačija nego stav kandidata prije izbora. Nekad u izbornim kampanjama, bez obzira na to da u govorima kandidata ili u njihovim brošurama koje su dijeljene glasačima, kao i u njihovim javnim političkim stavovima, su uglavnom govorili o reakciji na inflaciju i povećanje plaća, a inače sve su ovo pitanja od najveće brige japanskih građana. No, poslije izbora, kandidati su izdali svoja obećanja, zanemarivši zahtjeve javnog mnijenja, čime su razotkrivene dubinske nesuglasice unutar izbornog sustava u Japanu.
Poslije Drugog svjetskog rata, Japan je objavio novi Ustav u kojem je 9. člankom jasno određeno da se ta zemlja zauvijek odriče rata i prijetnje ili uporabe sile kao sredstva za rješavanje međunarodnih sporova - nikada se neće osloniti na vojne snage. Zadnjih 75 godina taj Ustav je omogućio Japanu poboljšanje odnosa sa susjedima i razvoj gospodarstva. Baš zbog toga, japanski građani ga vrlo cijene.
Prema anketi japanskog lista „Asahi Shinbun“ objavljenoj 2. svibnja, 59% ispitanika smatra da se ne smije revidirati 9. član Ustava. Dok na anketi objavljenoj 3. svibnja od strane televizije NHK je prikazano kako je samo 35% ispitanika ZA reviziju Ustava.
Možemo zamisliti ako japanski građani glasaju PROTIV revizije Ustava, dok je više od dvije trećine senatora ZA, da je došlo do sporova između građana i zastupnika. Kako se rješavaju ti sporovi? Jedno raspuštanjem senata i ponovnim izborima. A čim dođe do tog poteza, onda to nije samo neuspjeh revizije Ustava, već je i kriza vladanja.
Ispred povećanja robne cijene, gospodarske depresije i drugih teških pitanja, izabrani zastupnici u Japanu trebaju naći rješenje za ispunjenje obećanja, a ne odmah mijenjati lica nakon izbora i političkim kalkulacijama krenuti u reviziju Ustava, jer to će samo ojačati nezadovoljstvo i nepovjerenje japanskih građana, te pojačati percepciju protiv revizije Ustava. Štoviše, susjedne zemlje su oprezne i protive se reviziji Ustava Japana, a trenutno u toj zemlji taj cilj još uvijek predstavlja cilj koji je na vidiku, ali ne baš i na nadohvat ruke.
