Tijekom putovanja na Bliski istok Joe Biden namjerno je spomenuo i Kinu, što zapravo (pogrešno) planira

Američki predsjednik Joe Biden će ovaj tjedan posjetiti Izrael, zapadnu obalu rijeke Jordana u Palestini i Saudijsku Arabiju, a riječ je o prvom njegovom posjetu nakon dolaska na vlast. 9. srpnja po lokalnom vremenu je Biden u autorskom članku u listu „The Washington Post“ najavio kako je ovaj posjet od „ključnog značaja“ za sigurnost SAD-a, a istovremeno je istaknuo da treba „pobijediti u konkurenciji s Kinom“. Iako je Biden u članku nastojao velikim i lijepim riječima „ušminkati“ motive svog putovanja za Bliski istok, ipak je CNN iskreno ustvrdio da bilo kakve retorike ne bi mogle sakriti činjenicu da - da se nije dogodilo da je rusko-ukrajinski sukob destabilizirao globalno tržište nafte - američki predsjednik ne bi išao putovati za Bliski istok.

Inače, Biden tijekom svog puta namjerava povećati proizvodnju nafte u Saudijskoj Arabiji i oporavak odnosa, no zašto onda spominje Kinu? Iza toga stoje višestruki razlozi.

Kad je riječ o unutarnjoj politici SAD-a, trenutno se u toj zemlji pojavila jedna bizarna scena, tj. da je protivljenje Kini postala najveća „politička korektnost“. Kada se govori o bilo čemu, ako se „protivi Kini“, onda je to dobivanje na tzv. racionalnosti. Nakon ubijanja saudijskog novinara Jamala Khashoggija u 2018., Biden je žestoko kritizirao saudijskog prijestolonasljednika, najavljujući da će pretvoriti Saudijsku Arabiju u odbačenu zemlju. No, danas, pod pritiskom realnosti, Bidenova administracija se okrenula za 180 stupnjeva, čime je izazvao veliku nesuglasicu u zemlji. Tako mu je opravdanje o „konkurenciji s Kinom“ postalo način da skrene pozornost i obrani svoj put za Saudijsku Arabiju.

Foto: Visual People

Tijekom više od godinu dana nakon dolaska na vlast, Bidenova administracija je pomakla globalno strateško težište prema azijsko-pacifičkoj regiji, ali bez ikakvog rezultata u politici prema Bliskom istoku: pregovori o nuklearnom pitanju u Iranu ostaju bez rezultata, povlačenjem vojske iz Afganistana je ostao sigurnosni vakuum, pojačava se nezadovoljstvo Izraela, Saudijske Arabije i drugih tradicionalnih saveznika ... sve ovo je prikazalo padanje položaja Bliskog istoka u američkoj globalnoj strategiji.

Istovremeno, Bliski istok kao čvor gradnje „Pojas i puta“, stalno postiže novi napredak u suradnji s Kinom. Uzmemo li Saudijsku Arabiju kao primjer, prema statističkim podacima, od 2000. do 2021., trgovinski obujam između Saudijske Arabije i SAD-a se samo malo povećao – od 20,5 milijardi dolara na 24,8 milijardi dolara, no, u istom razdoblju trgovinski obujam između Saudijske Arabije i Kine se naglo povećao od 3 milijardi dolara na 67 milijardi dolara. Spajanjem Inicijative „Pojas i puta“ s „Vizijom 2030.“ Saudijske Arabije upravo je za razvoj te zemlje donesena nova mogućnost. Ljubomorni su američki političari s mentalitetom nulte sume, zabrinuti da će njihov utjecaj na Bliskom istoku doživjeti udarac.

Foto: VCG

Međutim, bez obzira na to što nagovara Saudijsku Arabiju za povećanje proizvodnje nafte i ublažavanje saveznih odnosa, namjeravajući ih privući u protukineski krug u Bliskom istoku, Biden ne bi mogao lako ispuniti svoj cilj na ovom putovanju. Pošto nema nijedne zemlje koja je voljna odustati od vlastitih interesa radi američke hegemonije, i služiti SAD-u kao dekoracija ili šahovska figura u ruci SAD-a za „korištenje kad je od koristi a odbacivanje kad nije“. Bidenovo putovanje za Bliski istok će opet dokazati da se neće više ponoviti dani kada su SAD odlučivale o svemu.