Bolje da se američka strana podsjeti na početne čežnje prilikom uspostave diplomatskih odnosa s Kinom, nego da stalno ponavlja „ograde“
Nakon dolaska tekućeg saziva američke administracije na vlast, ona je više puta najavila da će postaviti „ograde“ za kinesko-američke odnose, ali što u tom slučaju podrazumijeva „ograda“, američka strana nije izjasnila, niti nema pravo za jednostrano definiranje. Sastanak između kineskog i američkog ministra vanjskih poslova na Baliju održan 9. srpnja je omogućio svijetu da postane svjestan kako „ograda“ u kinesko-američkim odnosima ne samo da postoji odavno, već i američka strana treba praktično snositi odgovornost za učvršćivanje te „ograde“, odnosno, treba djelovati onako kako govori.
Spomenuti sastanak kineskog i američkog ministra vanjskih poslova je održan poslije sastanka ministra vanjskih poslova G20 na Baliju, a također je peta interakcija između kineskog i američkog vodstva zadnjih mjesec dana. Riječ je o još jednoj važnoj diplomatskoj aktivnosti za realizaciju konsenzusa postignutog prošlog studenog između predsjednika dviju zemalja. Prema priopćenju, sastanak dva ministra je trajao 5 sati, a dva kolege su sveobuhvatno, dubinsko i iskreno porazgovarali o kinesko-američkim odnosima i međunarodnim i regionalnim pitanjima od zajedničke važnosti. Između ostalog, kineska strana je jasno najavila da su tek tri zajednička priopćenja između Kine i SAD-a najpouzdanija „ograda“ dviju zemalja, a taj stav kineske strane je ušao u centar pozornosti međunarodnih adresa.
Kada pogledamo povijest, nije teško shvatiti zašto su kinesko-američki odnosi trenutno ispred rijetkih i kritičnih izazova poslije uspostave diplomatskih odnosa, a važan razlog za to upravo jest i to da se principa i duha postavljenih u tri zajednička priopćenja između Kine i SAD-a nije praktično pridržavalo. Uzmemo li kao primjer„Priopćenje u Šangaju“, objavljeno prije 50 godina, u tom priopćenju je istaknuto kako se sve zemlje, bez obzira na to kakve im su društvene institucije, trebaju pridržavati principa međusobnog poštivanja suvereniteta i integriteta teritorija. Također je istaknuto da ne krše pravila drugih zemalja, ne upleću se u njihove unutrašnje poslove, kao i inzistiranje na načelima za ravnopravnost, uzajamnu korist i mirni suživot. Očito je da su već na početku uspostave diplomatskih odnosa između Kine i SAD-a ove dvije zemlje na temelju dogovora uspostavile „ograde“ za bilateralne odnose.
Foto: Visual People
Zadnjih 50 godina kineska strana dosljedno je nastojala očuvati ovu „ogradu“, no američka strana stalno se upletala u unutrašnje poslove Kine, namjeravajući „suzbijati Kinu koristeći Tajvan“, presresti i opsjesti Kinu svojim savezništvom, čime je uzrokovala labavost i štetu te spomenute „ograde“. Kineska izreka kaže „novo znanje se dobiva pogledom na prošlost“. Za američku stranu je vrijeme da ponovo pogleda na svoju početnu čežnju prilikom uspostave diplomatskih odnosa s Kinom, i da ispuni obećanja iz tri zajednička priopćenja. Ako je ugrožen temelj uspostave diplomatskih odnosa između dviju zemalja, kako da se govori o postavljanju „ograde“.
Na sastanku kineskog i američkog ministra vanjskih poslova su postavljene određene konstruktivne namjere, uključujući konsenzus kako na ravnopravni način i na uzajamnu korist omogućiti zajedničkoj radnoj ekipi između Kine i SAD-a da postignu više rezultata, kao i kako ojačati suradnju oko klimatskih promjena i javnog zdravstva itd.. Sve ovo može biti „proboj“ za poboljšanje kinesko-američkih odnosa. Ali, na kraju krajeva, koliko mogu Kina i SAD postići napretka u suradnji u spomenutim poslovima, ovisi o tome koliko se može američka strana pridržavati tri zajednička priopćenja između Kine i SAD-a. Može li američka strana ispraviti pogrešno mišljenje o Kini, i može li praktično realizirati konsenzus između predsjednika dviju zemalja?
