Ususret Novoj godini po kineskom lunarnom kalendaru

Tradicionalni kineski lunarni kalendar podijeljen je na 24 solarna razdoblja. Početak proljeća, koji označavamo kineskim znakom 立春, je prvo solarno razdoblje u godini, a u 2015. ono počinje 4., a završava 18. veljače.

Početak tog razdoblja, možemo slikovito reći, podiže zastor kako bi na scenu stupilo proljeće jer nakon toga sve postaje zeleno i puno života. Ljudi jasno mogu vidjeti kako dan postaje duži, a dolazi i toplije vrijeme.

Predstavljamo vam ovim putem devet činjenica o Početku proljeća te Blagdanu proljeća, Proljetnom festivalu ili Novoj godini po kineskom lunarnom kalendaru.

1. Početak proljeća i Blagdan proljeća

Početak proljeća, kao solarno razdoblje, već je ušao u živote stanovnika u vrijeme Proljeća i jeseni (770. - 476. p.n.e.). U to vrijeme bilo je poznato samo osam solarnih razdoblja, a prema mišljenju nekih stručnjaka, 24 solarna razdoblja su se po prvi puta koristila u knjigama tijekom vladavine dinastije Zapadni Han (206. p.n.e. - 24.) kada je Početak proljeća označen i kao Blagdan proljeća. Prvi dan prvog mjeseca po kineskom lunarnom kalendaru 1913. i službeno je proglašen Blagdanom proljeća.

2. Puštanje zmajeva

Proljeće je svakako najbolje vrijeme za puštanje zmajeva. Radi se o narodnoj tradiciji dugoj preko dvije tisuće godina. Kažu da puštanje zmajeva može pomoći u održavanju zdravlja i prevenciji bolesti te navodno jača cirkulaciju i ubrzava metabolizam. Vrijeme provedeno na svježem zraku također može rastjerati i ružan ''miris'' koji se u tijelu nagomilao za vrijeme zime.

3. Uspravno jaje

U Kini ćete čuti da jaje može stajati uspravno na prvi dan Početka proljeća, proljetni ili jesenski ekvinocij. Vjeruje se da ako nekome to pođe za rukom na prvi dan Početka proljeća da će u budućnosti imati sreće.

No, prema riječima nekih astronoma i fizičara, postavljanje jaja uspravno nema veze s vremenom, nego s mehanikom. Najvažnije je premjestiti gravitacijski centar na najnižu točku jaja. Trik je u tome da se jaje drži sve dok žumanjak ne padne što je više moguće. Za ovaj trik trebalo bi odabrati jaje koje je staro četiri ili pet dana čije žumanjce teži prema dolje.

4. Lastavice napravljene od tkanine

Stavljanje lastavice napravljene od raznobojne svile na prsa na Početku proljeća je običaj u nekim regijama pokrajine Shaanxi. On potječe iz vremena vladavine dinastije Tang (618. - 907.), a lastavica je viđena kao vjesnik proljeća te simbol sreće i blagostanja.

5. ''Zagrizi'' proljeće

U mnogim dijelovima Kine stanovništvo prakticira običaj pri kojem ''zagrizu'' proljeće prvoga dana Početka proljeća. On se sastoji u tome da se jedu ''proljetne'' palačinke, rolice ili malo mrkvice.

6. Pravljenje ''proljetnog'' vola

Prema još jednom običaju iz pokrajine Shaanxi, koji se prakticira malo prije Početka proljeća, lokalne vlasti obično unajme neke sposobnije umjetnike kako bi napravili kostur vola od bambusa, a noge od drveta. Na to zalijepe malo papira kojeg obojaju i eto malog kipa. Slika vola ili bika je potpuna. Kaže se da ako je korišteno više crvenog i žutog papira da će žetva biti dobra u nadolazećoj godini. Ako se bude koristio crni papir onda će biti suprotno. Kada je papirnati vol gotov postoji i još jedan ritual - crtanje i bojanje njegovih očiju. Nakon toga se postavlja mali oltar gdje ga se štuje.

7. Lijepljenje kineske kaligrafije ili prigodnih slika

Običaj lijepljenja kaligrafije ili slika na ulazna vrata prvi puta se pojavilo u vrijeme vladavine dinastije Tang (618. - 907.). Ljudi su to činili kako bi pozdravili dolazak proljeća i molili se za dobru sreću prvoga dana Početka proljeća.

8. Uživanje u cvatu drveća šljive

Krošnje stabala šljiva obično cvatu od 12. mjeseca po lunarnom kalendaru do drugog mjeseca nove godine. Šljive se cvateći bore protiv hladnoće što se iznimno cijeni. U Kini se cvat šljiva, orhideja, bambusa i krizantema smatra najljepšima jer su oni četiri ''gospodina'' među cvijećem.

9. Izražavanje dobrodošlice proljeću

Stanovništvo Kine počelo je održavati posebne ceremonije prvog dana Početka proljeća prije nekih 3 000 godina. Prvo su prinosili žrte Guou Mangu, bogu proljeća, koji je zaštitnik poljoprivrede. Od vremena dinastije Qing (1644. - 1911.), pozdravljanje proljeća postalo je veoma važna narodna aktivnost. U Pekingu su visoki dužnosnici pozdravljali proljeće na divljem polju u blizini Dongzhimena, odnosno istočnih vrata grada. Mi koji danas živimo u Pekingu ne možemo niti zamisliti da je nekad davno baš tamo postojalo divlje polje.