Kineska je vlada 29. svibnja objavila Izvješće o kršenju ljudskih prava u SAD-u 2023., u kojem su velikim brojem podataka i živopisnih slučajeva svijetu predstavljena kršenja ljudskih prava u SAD-u.
Uzmimo oružano nasilje kao primjer. Prema portalu Gun Violence Archive, u SAD-u su 2023. godine zabilježene najmanje 654 masovne pucnjave. Nasilje vatrenim oružjem odgovorno je za gotovo 43 000 smrtnih slučajeva, u prosjeku 117 dnevno. U izvješću je istaknuto kako američki političari samo misle na novac i političke interese, zbog čega im je teško izgraditi konsenzus oko kontrole nad oružjem, a na kraju obični građani svojim životima plaćaju cijenu.
Dok vladajuća manjina ima političku, ekonomsku i društvenu dominaciju, većina običnih ljudi sve je marginaliziranija, a temeljna prava i slobode im se zanemaruju. „Ljudska prava s američkim značajkama“ već su pretvorena u „povlastice s američkim značajkama“, a rasna je diskriminacija najistaknutiji problem.
Foto: VCG
Stručnjaci Ujedinjenih naroda ističu da sustavni rasizam protiv Afroamerikanaca prožima američke policijske snage i kaznenopravni sustav. Tri je puta vjerojatnije da će policija u Americi ubiti crnca nego bijelca, a 4,5 puta je vjerojatnije da će biti zatvoreni
I ne samo to. Jaz između bogatih i siromašnih u SAD-u dosegao je najgoru razinu od Velike depresije 1929. godine. SAD su u 2023. zabilježile najrašireniji val prosvjeda od 21. stoljeća, a veliki štrajkovi održani su u mnogim industrijama, uključujući film i televiziju, proizvodnju, medicinsku skrb i medije. Gallupova istraživanja pokazuju kako je od siječnja do prosinca 2023. najviše 81 %, a najmanje 76 % Amerikanaca izrazilo nezadovoljstvo načinom razvoja svoje zemlje. 76 % Amerikanaca vjeruje da zemlja ide u pogrešnom smjeru.
Unutar zemlje američka elita uživa u povlasticama, a na međunarodnoj sceni provode hegemoniju. Od davanja Ukrajini kazetnih streljiva i drugog naoružanja i Izraelu ogromne količine vojne pomoći, do dugoročne zloupotrebe unilateralnih sankcija prema Kubi, Iranu, Siriji i drugim zemljama, američka administracija koristi ljudska prava kao opravdanje za uplitanje u unutarnje poslove drugih zemalja i oružje za zaštitu američke hegemonije, čime izaziva teške humanitarne krize i ugrožava globalan humanitarni rad.
Zahvaljujući spomenutim slučajevima, javnost je shvatila da su tzv. „ljudska prava s američkim značajkama” ipak samo maska za povlastice koje uživa mali broj ljudi u toj zemlji, kao i hegemoniju prema drugim zemljama. Apsurdno je da pojedini američki političari, unatoč ovim očiglednim zlonamjernim potezima, neprestano zagovaraju „ljudska prava”, a upravo bi oni koji stalno osuđuju stanje ljudskih prava u drugim zemljama trebali biti suđeni zbog kršenja ljudskih prava.
