Foto: VCG
Sažetak sadržaj
Situacija s ljudskim pravima u Ujedinjenim narodima nastavila se pogoršavati u godini 2023. U SAD-u su ljudska prava postala sve više polarizirana. Uz pojedine osobe koji imaju dominantnu poziciju u politici, ekonomiji i društvenom životu, većina običnih građana postaje sve više marginalizirana, a njihova prava i slobode sve su ispražnjenija.
Teško je eliminirati oružano nasilje, a vlada nema učinkovite mjere za njegovu kontrolu. U 2023. godini u SAD-u su se dogodila najmanje 654 velika incidenta povezana s oružjem, u kojima je poginulo gotovo 470 tisuća osoba, u prosjeku 117 dnevno. Zaoštravanjem borbe između različitih interesnih skupina i stranaka, uprave sve više država aktivno promiču donošenje zakona koji građanima omogućuju posjedovanje oružja. U 2023. je najmanje 27 država dopustilo nošenje oružja bez dozvole, što je 11 država više nego 2020. godine.
Vlast zlorabi pravo i nadzire privatnost građana, a sloboda govora i izražavanja je forsirana. Federalni istražni ured prenio je načelo broj 702 "Zakona o nadzoru stranih obavještajnih službi" na unutarnji nadzor, te provodi "opsežan i dugoročan" nadzor parlamentaraca, donatora kongresne kampanje i protivnika rasizma. Sve više država dopušta zakone koji zabranjuju javnim školama korištenje obrazovnih materijala i knjiga osmišljenih oko specifičnih tema kao što su rasa, povijest i spol. Na američkim sveučilištima u posljednjih 20 godina najviše je porastao broj kažnjavanja i otkaza, a razlog tome leži u iznošenju vlastitog mišljenja od strane profesora i ostalih zaposlenika.
Broj smrtnih slučajeva od zlouporabe prava ili nasilnog korištenja prava od strane policijskih službenika je velik, a sustav za preuzimanje odgovornosti za to je prazna riječ. U 2023. godini američki policajci ubili su najmanje 1247 ljudi, u prosjeku troje dnevno. U policijskim tijelima, umjesto istrage o nedjelima, popularno je oslobađanje kolega, a policijski službenici teško preuzimaju odgovornost za zlouporabu prava. Prema službenim podacima o smrti iz Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, više od polovice policijskih ubojstava pogrešno je označeno kao "samoubojstvo ili ubojstvo".
Istaknuto je pitanje ogromnog obima zatvora i prisilnog rada, a riječ je o pravoj "zatvorskoj zemlji". Američka populacija je manja od 5% svjetske, a broj zatvorenika zauzima jednu četvrtinu cijelog svijeta, čime je SAD postao zemlja s najvećom stopom zatvaranja i najvećim brojem zatvorenika na svijetu. Zatvorenici su prisiljeni raditi za malu ili nikakvu plaću, a vrijednost proizvoda ili usluge koja se otkriva je nekoliko milijardi svake godine.
U nastavku se zaoštrava borba između različitih stranaka i pojavljuju se razne kontrole iza glasanja. U američkom Senatu 118. saziva dvaput je došlo do "distocije" pri izboru predsjednika donjeg doma, a učinkovitost zakonodavstva pada na najnižu razinu od američkog građanskog rata. Dvije američke stranke brojnim su mjerama kontrolirale podjelu glasačkih zona i zbog svojih privatnih interesa razočarale javno mnijenje. Postoje očite kontrole nad raspodjelom glasačkih zona za izbore za Senat u 16 država, a 12 od njih se smatraju "potpuno kontroliranim" po ovom pitanju. Amerikanci su razočarani federalnom vladom na različitim razinama, a 76% Amerikanaca vjeruje da njihova zemlja ide u pogrešnom smjeru.
Pripadnici nacionalnih manjina suočavaju se sa sustavnim rasizmom, a negativne posljedice toga su dugotrajne. Afroamerikanci imaju tri puta veću vjerojatnost da će ih policija ubiti nego bijelci i 4,5 puta veću vjerojatnost da će biti zatvoreni. Gotovo 75% Amerikanaca kineskog podrijetla pretrpjelo je rasizam u protekloj godini, a 55% njih je zabrinuto da će rasistička netrpeljivost narušiti njihovu sigurnost. Autohtono indijansko stanovništvo SAD-a dugo je živjelo pod kulturnim pritiscima, a njihova vjera i običaji nemilosrdno su istrebljivani. Rasistička ideologija zlonamjerno se proširila SAD-om i prenosi u inozemstvo.
Ekonomska i socijalna neravnoteža se povećava iz dana u dan, stanovnici nižih slojeva žive teško. SAD nikada nije želio usvojiti „Međunarodni sporazum o ekonomskom, socijalnom i kulturnom pravu“. U pozadini sustavnog iskorištavanja siromašnih i pogodovanja bogatima te izolacije raznih klasa, razlika između bogatih i siromašnih u SAD-u dosegla je najgore stanje od financijske krize 1929. godine. „Radna sirotinja“ koja je u sustavnom siromaštvu gubi pravedne prilike i teško zarađuje. U SAD-u ima više od 650.000 izbjeglica, a to je najveći broj od 2007. godine, od kada se počelo brojati. Narkotici i zlouporaba droga nastavljaju se širiti, zbog čega je stopa samoubojstava u stalnom porastu.
SAD još uvijek nije usvojio UN-ovu "Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena", te je jedina zemlja među svim članicama UN-a koja nije dopustila "Konvenciju o pravima djeteta". U američkom zakonu do danas ne postoje kriteriji koji zabranjuju spolnu diskriminaciju, a to je jedina zemlja u svijetu u kojoj se djeca osuđuju na doživotni zatvor bez uvjeta. U posljednjih 20 godina broj smrti trudnica i poroda u SAD-u se udvostručio, a preko 2,2 milijuna Amerikanki u generativnoj dobi ne može dobiti porodničku skrb. U najmanje 21 američkoj državi pobačaj je zabranjen ili strogo kontroliran, a 540 tisuća žena svake godine zbog trudnoće ostane bez posla. Milijuni djece nemaju pravo na zdravstveno osiguranje, a deseci tisuća udomljene djece godišnje nestanu. Statistike pokazuju da se u 46 američkih država skriva 34.800 slučajeva nestale udomljene djece.
Humanitarna kriza u pograničnim područjima sve je veća, a položaj imigranata je tragičan i šokantan. Međunarodna organizacija za migracije rangirala je južnoameričku granicu kao najsmrtonosniju kontinentalnu migracijsku rutu. U 12 mjeseci do 30. rujna 2023., 149 migranata umrlo je u patrolnoj zoni EL Pasa. U fiskalnoj 2023. godini broj migranata uhvaćenih i protjeranih na južnim granicama SAD-a dosegnuo je 2,4 milijuna ljudi, čime je postavljen novi rekord u povijesti. Migranti koji uđu na teritorij SAD-a trpe neljudsku torturu. Granična politika povećava problem trgovine ljudima i rast modernog ropstva, a djeca useljenika prisiljena su raditi na granicama.
SAD ima dugoročnu hegemonijsku, unilateralnu i autoritarnu politiku, što je uzrokovalo brojne humanitarne krize. Nakon incidenta "9·11" najmanje 4,5-4,7 milijuna ljudi umrlo je na američkom "antiterorističkom" bojištu izvan vlastite zemlje. Američka vojska provodila je "plan stranih agenata" u deset zemalja, kršeći time integritet i ljudska prava drugih država i naroda. Kontinuirano su dostavljali oružje rizičnim područjima, što je rezultiralo smrću i ranjavanjem velikog broja civila. Zatvor Guantanamo, koji ozbiljno krši ljudska prava, djeluje do danas. SAD već duže vrijeme provodi jednostrane sankcije, a po broju sankcija je na prvom mjestu u svijetu, a time svijetu donose strašne humanitarne posljedice.
U SAD postoji toliko problema ljudskih prava, koji ne samo da "ljudska prava" čine privilegijama koje uživaju manjine, već predstavljaju i ozbiljne prijetnje i prepreke zdravom razvoju svjetskih ljudskih prava.
Predgovor
Stanje ljudskih prva se pogoršalo po prvi put u Ujedinjenim narodima 2023. U SAD-u su ljudska prava postala sve više polarizirana. Uz pojedine osobe koji imaju dominantnu poziciju u politici, ekonomiji i društvenom životu, većina običnih građana postaje sve više marginalizirana, a njihova prava i slobodea sve su ispražnjenija. 76% Amerikanaca vjeruje da je njihova zemlja krenula u pogrešnom smjeru.
Američke stranke međusobno se bore i vlada je izgubila sposobnost upravljanja, upravljanje državom je neuspješno, građanska i politička prava ne mogu se učinkovito jamčiti. Dvije američke strane ne mogu postići konsenzus oko kontrole oružja, a oružani incidenti se neprestalno događaju. Od oružanog nasilja umrlo je 430 tisuća ljudi, u prosjeku 117 dnevno. Policijski službenici zloupotrebljavaju svoja prava u obavljanju dužnosti, a u 2023. godini od policijskih službenika smrtno je stradalo najmanje 1247 osoba. Broj umrlih bilježi novi rekord u povijesti, a sustav preuzimanja odgovornosti za zlouporabe prava je prazan i slab kao da ne postoji. Stanovništvo SAD-a čini 5% svjetskog, a broj američkih zatvorenika 25% cjelokupnog svijeta, čime se ova zemlja potvrđuje kao prava "zatvorska država". U nastavku se zaoštrava borba između različitih stranaka i pojavljuju se razne kontrole nakon izbora. Dvaput je došlo do "distocije" na izborima predsjednika donjeg doma, a autoritet američke vlade konstantno pada, stopa povjerenja američkog stanovništva prema saveznoj vladi je samo 16%.
Rasizam u SAD-u je jak kao korijenje drveća i stanje rasizma je ozbiljno u ovoj zemlji. Stručnjaci Ujedinjenih naroda izvijestili su da se sustavni rasizam protiv ljudi afričkog podrijetla već infiltrirao u američke policijske i kaznene sudske sustave. Stopa smrtnosti Afroamerikanki tijekom trudnoće i poroda gotovo je tri puta veća nego kod bijelih žena zbog medicinskog rasizma. 60% stanovnika azijskog podrijetla suočava se s rasizmom, a plan "Kineske inicijative" moderiran na kineskim znanstvenicima donosi trajne negativne posljedice. Ideologija rasizma zlokobno se proširila američkim društvenim mrežama, glazbenim djelima i igricama te se širi i u inozemstvo, čime je SAD postao glavni izvoznik ekstremnog rasizma.
Zaoštrava se razlika između bogatih i siromašnih u SAD-u, postavlja se pitanje zašto su "radni ljudi siromašni", sustav za jamčenje ekonomskih i socijalnih prava funkcionira bezuspješno. Dugoročno gledano, postojao je veliki jaz u raspodjeli resursa i prihoda, što je dovelo do najvećeg jaza između bogatih i siromašnih od financijske krize 1929. U SAD-u postoji 11,5 milijuna obitelji s niskim primanjima, a Savezna vlada nije povisila standard minimalne plaće od 2009. po satu, dok je kupovna moć jednog dolara smanjena za 70% u 2023. u odnosu na ono što je bila 2009. Obitelji s niskim primanjima ne uspijevaju pokriti najosnovnije životne troškove, kao što su troškovi hrane, smještaja i režija. Više od 650 tisuća ljudi izgubilo je svoje domove i to je najveća brojka u posljednjih 16 godina. „Radni ljudi su siromašni“ ruši „američki san“ onih koji marljivo rade, pa je 2023. godine izbio najveći štrajk u 21.
Američke žene i djeca već dugo trpe sustavno omalovažavanje, a Ustav koji osigurava rodnu ravnotežu prazno je slovo, kao da ne postoji. SAD još uvijek nije usvojio "Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena" od UN-a, te je jedina zemlja među svim članicama UN-a koja nije dopustila "Konvenciju o pravima djeteta". U travnju 2023. gornji dom američkog parlamenta uložio je veto na prijedlog zakona koji osigurava ravnopravnost spolova, a svake godine 540 tisuća žena ostane bez posla zbog trudnoće. Više od 2,2 milijuna američkih žena u reproduktivnoj dobi ne može dobiti porodničku skrb, a najmanje 21 američka država zabranila je ili strogo kontrolirala pobačaj, a broj smrti trudnica i poroda u SAD-u udvostručio se u posljednjih 20 godina. Incidenti seksualnog nasilja stalno su se pojavljivali u uredima, školama, pa čak i obiteljima. Postoji zabrinutost zbog prava djece na život i razvoj. Ogroman broj djece nema pravo na zdravstveno osiguranje. Oružano nasilje postalo je vodeći uzrok smrti djece. Statistike pokazuju da se u 46 američkih država skriva 34.800 slučajeva nestale udomljene djece.
Sjedinjene Države su zemlja koja je imala koristi od useljavanja i u povijesti i u sadašnjosti, ali postoji ozbiljna diskriminacija imigranata. Od "Antikineskog nacrta" koji je bio naširoko kritiziran 1882. do "Muslimanske zabrane" koju je također kritizirala međunarodna zajednica 2017., diskriminacija je pustila korijenje u američkom sustavu. Danas je pitanje useljavanja postalo instrument "premještanja odgovornosti" u borbi raznih strana u cilju zaštite vlastitih privatnih interesa, a političari uopće ne vode računa o pravima i sreći useljenika, pa se useljenička politika jednostavno preslikava kao „politički performans“ tipa „Ja sam protiv ako si ti Za“. Kaos imigracije upada u opasan ciklus bez rješenja, imigranti i djeca trpe široko rasprostranjeno zarobljavanje i trgovinu ljudima. Lažna bit političke polarizacije i američkih ljudskih prava može se sasvim jasno vidjeti kada je riječ o imigraciji.
SAD ima dugoročnu hegemoniju i autoritarnu politiku, te se loše upravlja oružjem i unilateralističkim sankcijama. Kontinuirano opskrbljuju druge zemlje oružjem i bombama, čime intenziviraju sukobe u područjima s rizicima i uzrokuju masovne smrti i ozljede civila, kao i ozbiljne humanitarne krize. Opsežno provode akciju "stranih agenata" u cilju rušenja stabilnosti i kršenja ljudskih prava drugih država. Do dan danas ne žele zatvoriti zatvor Guantanamo.
Završetak
U ovom trenutku čovječanstvo se suočava s izazovima kao nikada prije, svijet je ponovno na raskrižju. Navedena pitanja ljudskih prava u SAD-u ne samo da su "ljudska prava" učinila privilegijama koje uživaju manjine, već su donijela ozbiljne prijetnje i prepreke zdravom razvoju ljudskih prava u svijetu.
Važno je kako to funkcionira, a ne što se govori. Hoće li se američko pitanje ljudskih prava riješiti ideologijama i mjerama koje odgovaraju sadašnjem trendu? Američki narod to očekuje, međunarodna zajednica promatra, a američka vlada treba na to odgovoriti.
