Foto: Arhiva

Prema najnovijim podacima koje je 14. siječnja objavila kineska Opća carinska uprava je obujam kineskog izvoza i uvoza u 2019. iznosio 31,54 bilijuna yuana, što je za 3,4% više nego godinu ranije te su oboreni rekordi u ukupnom obujmu izvoza i uvoza, kao i u posebnim podacima za uvoz i izvoz. U sadašnjoj stagnaciji rasta globalne trgovine je kineska vanjska trgovina još jednom ostvarila dobar rezultat, čime je pokazala otpornost i vitalnost kineskog gospodarstva te odigrala važnu ulogu u otporu protiv silaznog pritiska svjetskog gospodarstva.

U 2019. je zbog pritiska unilateralizma i trgovinskog protekcionizma opća depresija globalne trgovine postala jedna od najvećih značajki svjetskog gospodarstva. Roberto Azevedo, glavni tajnik Svjetske trgovinske organizacije, je nedavno rekao da su restriktivne trgovinske mjere koje su pokrenule vlade više zemalja u protekloj godini su utjecale na uvozni obujam cijelog svijeta iznosi 747 milijardi američkih dolara što je trebalo biti stvoreno. Uz takvu pozadinu su kineski izvoz i uvoz u 2019. ostvarili stabilan rast u brojkama i stabilno povećanje kvalitete, što se može vidjeti iz 4 činjenice:

Prvo, izvozna i uvozna struktura Kine se nastavila optimizirati. Izvoz i uvoz robe s većom dodanom vrijednošću su narasli za 5,6% u odnosu na godinu ranije i iznose 59% ukupnog obujma vanjske trgovine, za 1,2 postotni bod više nego 2018. te jasnije pokazuju vodeću ulogu takve robe. Što se tiče vrste izvoznih i uvoznih proizvoda je u 2019. uvoz robe široke potrošnje narastao za 19%, u čemu je stopa rasta uvoza voća, kozmetičkih proizvoda te ribe i morskih plodova iznosila gotovo 40%, što ukazuje na dobro iskorišten potencijal unutrašnje potrošnje. Istovremeno je izvoz mehaničkih i električnih proizvoda iznosio gotovo 60% u ukupnom obujmu izvoza, sa stopom rasta od 4,4%, pokazujući ubrzanje industrijske transformacije i unapređenja.

Drugo, Kina je stvorila očigledne rezultate u nastojanju za diverzifikaciju izvoznog i uvoznog tržišta, uz sve veći „krug prijatelja" na međunarodnom tržištu. U 2019. je uvoz Kine iz EU-a, ASEAN-a i ostalih glavnih tržišta narastao za 8%, a izvoz u njih za 14,1%. Naročito se ističe brzina rasta izvoza i uvoza sa zemljama u okviru Pojasa i puta koja je za 7,4 postotnih bodova veća nego opća rasta. Uvozno i izvozno tržište Kine danas postaje raznoliko, a sposobnost kineske vanjske trgovine u nošenju s rizicima je očigledno veća.

Treće, privatna poduzeća igraju sve važniju ulogu. U 2019. su prvi put privatna poduzeća prestigla poduzeća s vanjskim investicijama i ostvarila najveći udio u kineskoj vanjskoj trgovini. U cijeloj godini su uvoz i izvoz privatnih poduzeća ukupno iznosili 13,48 bilijuna yuana, sa stopom rasta od 11,4% te su činili 42,7% ukupnog obujma vanjske trgovine Kine, što je za 3,1 postotni bod više nego u 2018..

Četvrto, značajno je povećana međunarodna konkurentnost kineskih izvoznih proizvoda. U 2019. je indeks uvjeta trgovine Kine, koji mjeri koju količinu uvezene robe gospodarstvo može kupiti po jedinici izvezene robe, iznosio 101,4. Prema najnovijoj procijeni Svjetske trgovinske organizacije, u prvih 9 mjeseci 2019. je udio mehaničkih i elektroničkih proizvoda iz Kine na svjetskom tržištu narastao za 0,2 postotna boda, a radno-intenzivnih proizvoda za 0,9 postotnih bodova.

U ovom trenutku, rast svjetskog gospodarstva neprestano usporava, a rastu nestabilni i nesigurni čimbenici, pa je i razvoj kineske vanjske trgovine još uvijek suočen s kritičnim i složenim vanjskim okolišem. No, trendovi optimizacije kineske vanjske trgovine i ubrzanja transformacije poticaja rasta se neće promijeniti. Što više, Kina odlučno povećava otvaranje i naročito posvećuje pozornost propisima i mehanizmima u otvaranju, što će doprinijeti visokokvalitetnom razvoju vanjske trgovine.

Godina 2020. je tek došla, ali imamo razloga vjerovati kako će kineska vanjska trgovina, zadržavajući opći trend stabilnog rasta, nastaviti povećati globalnu konkurentnost i igrati važnu ulogu u razvoju svjetskog gospodarstva.