LONDON, 5. rujna (Xinhua) -- Ukupno 66 institucija iz Kine je uključeno na svjetsku ljestvici sveučilišta koju je u utorak u Londonu objavio časopis Times Higher Education.
Sudeći prema 14. godišnjem izdanju njegove Svjetske ljestvice sveučilišta, popisu od 1 000 vodećih sveučilišta iz 77 zemalja i regija, dvije su institucije iz kopnenog dijela Kine u vodećih 30 prvi put, a Kina ima više sveučilišta na ljestvici nego ikada ranije.
KINESKA SVEUČILIŠTA U USPONU
Ključne institucije koje su se pomakle prema gore od prošlogodišnje ljestvice uključuju Sveučilište u Pekingu, koje je otišlo s 29. na 27. mjesto, dostižući isto mjesto u poretku kao Sveučilište u Edinburghu i Sveučilište u New Yorku. Sveučilište Tsinghua se popelo s 35. na 30. Mjesto, prestižući Sveučilište Melbourneu, Institut tehnologije u Georgiji i LMU iz Münchena. Sveučilište Fudan se popelo za 39 mjesta i sada je 116. na ljestvici.
Kineski Hong Kong ima šest sveučilišta u ovogodišnjem poretku, uključujući tri u prvih 100 i dva u prvih 50. Sveučilište u Hong Kongu je broj jedan institucija u Hong Kongu, a na ljestvici je 40.
Kopneni dio Kine je sada šesti najzastupljeniji u vodećih 200. Ima sedam sveučilišta u ovoj elitnoj grupi, više nego prethodne godine, te je postao najuspješniji teritorij u Aziju na vrhu ljestice.
Phil Baty, glavni urednik za ljestivce u čaopisu Times Higher Education, je rekao: "Naša ljestvica pokazuje kako su unapređenja visokog obrazovanja u azijskom divu stvarna i rastu. S dva predstavnika u vodećih 30 po prvi put u 13-godišnjoj povijesti ljestvice, kineska vodeća sveučilišta su sad doista dio globalne elite i prestižu prestižna sveučilišta u SAD-u, UK-u i Europi."
Kao stručnjak za globalne poretke sveučilišta već 20 godina, Baty je rekao kako je uspon kineskog visokog obrazovanja bio pokretan velikim investicijama u predmete vezane uz znanost i tehnologiju.
"Kineska sveučilišta rade izvanredan posao u znanosti, tehnologiji, matematici i biološkim znanostima," rekao je Baty, dodajući kako bi iduća faza za Kinu trebala biti jačanje programa umjetnosti, te društvenih i humanističkih znanosti. "Mislim kako su predmeti društvenih i humanističkih znanosti vrlo važni za stvaranje ravnoteže i pružanje kreativnosti potrebne za podizanje istraživanja na viši nivo. Tako da je to izazov. Još jedan izazov je možda čak više međunarodan. Kineska svučilišta su bila krasna pri privačenju kineskih učenjaka iz Amerike, iz Europe kako bi se vratili u Kinu i izgradili prekrasna sveučilišta."
GLOBALNI KRAJOLIK
Globalno, Sveučilište u Oxfordu je zadržalo prvo mjesto na ljestvici. Sveučilište u Cambridgeu se popelo za dva mjesta na drugo, prestižući Institut tehnologije u Kaliforniji i Sveučilište Stanford, oba na trećem mjestu. Kada govorimo o broju institucija, Sjedinjene Američke Države nastavljaju dominirati ljestvicom.
Kada je u utorak na Svjetskom akademskom skupu objavljivao rezultate ljestvice, Baty je rekao kako su bili malo iznenađeni kada su vidjeli da su dva britanska sveučilišta zauzela prvo i drugo mjesto.
"Vodeća sveučilišta u UK-u, odnosno u Londonu, Oxfordu i Cambridgeu su se održala vrlo dobro. No, mislim kako je mnogo više sveučilišta u Engleskoj pred većim izazovima. Nisu tako velikodušno financirana kao neka od velikih sveučilišta u Kini sad," rekao je.
Izrazio je brige kako će Brexit utjecati na ljestvicu. "Imamo probleme s Brexitom i našim međunarodnim odnosima. Tako da Britanija mora izbjeći da postane izolirana i mora nastaviti gledati prema vani i pokušavati, te surađivati sa svim sveučilištima diljem svijeta."
U Aziji, Nacionalno sveučilište Singapura je na vrhu ljestvice u ovoj regiji, na 22. mjestu globalno. Ponos Japana, Sveučilište u Tokiju, je palo na svoj najniži položaj u 13-godišnjoj povijesti ljestvice na 46. mjesto. Tri vodeća sveučilišta u Južnoj Koreji su također pala na ljestvici.
Baty vjeruje da trend pokazuje kako se globalni krajolik visokog obrazovanja mijenja. "Druge istočnoazijske nacije osjećaju porast konkurencije iz Kine. Istočnoazijske zemlje izvan Kine će trebati naporno raditi kako bi ostale stabilne dok se njihov susjed uzdiže i pridružuje globalnoj eliti."
Kao jedan od najprestižnijih sustava poretka sveučilišta na svijetu, časopis Times Higher Education objavljuje Svjetsku ljestvicu sveučilišta svake godine od 2004. Ima 13 odvojenih pokazatelja izvedbe, koja pokrivaju potpun raspon ključnih aktivnosti sveučilišta koja uključuju podučavanje, istraživanje, prijenos znanja i međunarodneo gledište. Tisuću sveučilišta na ljestvici su sva procijenjena od svojih akademskih djelatnika kroz istraživanje koje se oslanja na više od 20 000 odgovora od viskokih učenjaka iz više od 140 zemalja i regija.
