Posjetitelji gledaju robota tijekom Svjetskog expoa kućanskih aparata i elektronike 2017 u gradu Šangaju na istoku Kine 9. ožujka, 2017. Kineski bruto domaći proizvod se povećao na 6,9 posto u usporedbi s prošlom godinom na oko 38,15 trilijuna yuana (5,62 trilijuna američkih dolara), u ponedjeljak su pokazali podaci Državnog zavoda za statistiku (NBS). (Xinhua/Chen Fei)

PEKING, 1. kolovoza (Xinhua) -- Nova ekonomija, koju potiče najnovija runda informacijske i tehnološke revolucije, stvorila je nove sektore i poslovne modele u Kini, čime je država počela igrati vodeću ulogu u globalnom ekonomskom razvoju.

Kina bi trebala koristiti nove informacijske tehnologije, uključujući računarstvo u oblaku i Internet stvari, kako bi ojačala digitalnu ekonomiju, rekao je u ponedjeljak na seminaru kineski premijer Li Keqiang, citirajući brzi rast informacijske potrošnje, mobilnog plaćanja i e-trgovine.

Navesti ćemo sljedeće činjenice i brojke koje govore o razvoju nove ekonomije Kine:

-- Kao veliki dio nove ekonomije, nedavno je digitalna ekonomija počela brzo rasti. Ukupna vrijednost digitalne ekonomije zemlje je u 2016. naglo porasla na 22,6 trilijuna yuana (oko 3,4 trilijuna američkih dolara) s 18,6 trilijuna yuana koliko je iznosila godinu prije, čime je sačinjavala 30 posto udjela u BDP-u države.

-- Proširio se raspon informacijski intenzivnih proizvoda, koji sada uključuju mobilne uređaje, kompjutere, inteligentna vozila koja su povezana na internet i dijeljenje bicikala. Dodana vrijednost informacijske industrije dosegla je 5,2 trilijuna yuana u 2016., što je za 8,7 posto više u usporedbi s prošlom godinom, te ukupno čini 6,9 posto državnog BDP-a.

-- Tijekom proteklih pet godina, potrošnja informacija rasla je prosječnom godišnjom stopom od gotovo 21 posto, te čini više od 9 posto izdataka za potrošnju. U 2016. količina potrošnje informacija povećala se na 3,9 trilijuna yuana s 3,2 trilijuna koliko je iznosila godinu prije.

-- Državna industrija usluga informacijskih tehnologija donijela je dobitak od 1,37 trilijuna yuana u prvoj polovici 2017., što je rast od 15,7 posto u usporedbi s godinom prije.

-- E-trgovina je održala relativno brzi rast u prvoj polovici 2017. U 2016. prekograničke transakcije u e-trgovini su dosegle 6,5 trilijuna yuana, čime je Kina postala najveće na svijetu tržište za prekograničnu e-trgovinu.

-- Od prosinca 2016. do svibnja 2017., online maloprodaja je dosegla 3,02 trilijuna yuana, što je za 35,3 posto više nego u istom periodu godinu dana ranije.

U prvih pet mjeseci 2017., online maloprodaja činila je oko 13,2 posto prodaje u Kini.

-- Ekonomija dijeljenja u Kini ostvarila je u 2016. ukupni transakcijski volumen od oko 3,45 trilijuna yuana, što je dvostruko više nego u 2015., a dijele se proizvodi od bicikala i automobila do kišobrana i stanova.

-- Ukupna veličina kineskog računarnog sektora u 2015. je dosegnula 150 bilijuna yuana.

-- Kineski sektor Interneta stvari u 2015. je procijenjen na 750 bilijuna yuana.

-- U 2016. veličina tržišta logistike dosegnulo je 200 bilijuna yuana, a pametne vožnje 49 bilijuna yuana.

-- Do kraja 2016., postojalo je skoro 60 online banaka s oko 250 milijuna klijenata diljem svijeta.

-- U 2016. ukupna vrijednost mobilnih plaćanja diljem svijeta dosegnula je više od 157 trilijuna yuana, što je gotovo za 50 posto više nego u prethodnoj godini.