PEKING, 30. svibnja (Xinhua) -- Kina je u utorak proslavila svoj prvi Dan znanosti i tehnologije, odnosno samo godinu dana otkako je ta zemlja javno objavila svoju nakanu da postane vodeća sila u tom sektoru do kraja ovoga stoljeća.

Od toga trenutka stvari su se kretale u prilično brzim tempom.

Kineska podmornica s posadom Jiaolong doslovno se ovoga tjedna spustila na dno oceana s tri zarona u Marijanskoj brazdi s najvećom dubinom od 6 544 metara koja je postignuta prilikom zarona obavljenog 27. svibnja. Znanstvenici su prikupili uzorke morske vode, stijena i podmorskog života, uključujući morske krastavce, spužve i zvijezde. Ovi geološki uzorci pomoći će im doznati kojeg je postanka ta brazda.

Što ode na dno mora se jednom i vratiti

U nastojanju da se ostvare velike težnje Kine, svemirska prostranstva su još jedna granica koju treba prijeći.

Na jugozapadu Kine, najveći svjetski radio teleskop skraćenog imena FAST (Five-hundred-meter Aperture Spherical Telescope), odnosno sferični teleskop promjera 500 metara, počeo je u rujnu ''skenirati'' nebo. Njegova misija je pomoći nam razumijeti podrijetlo i strukturu svemira te možda približiti potragu za izvanzemaljskim životom što bi bilo nevjerojatno.

U međuvremenu, u svemirskim prostranstvima nalazi se letjelica Shenzhou-11 koja je lansirana prošlog listopada s dva astronauta koja su se zaputila u svemirski laboratorij Tiangong-2 na kojem su tada ostali 30 dana.

U travnju ove godine letjelica Tianzhou-1 uspješno se spojila s Tiangongom-2, nadolijevajući gorivo i dostavljajući potrebne zalihe.

U siječnju su također započeli i eksperimenti s kvantnim komunikacijskim satelitom koji je lansiran prošlog kolovoza, a preliminarni podaci su obećavajući.

Satelit QUESS će istražiti mogućnosti kvantne komunikacije prenoseći podatke iz svemira koje nije moguće ''hakirati''.

Osim toga, i prvi kineski širokotrupni zrakoplov C919 je u svibnju u Šangaju obavio svoj prvi let. Divljenje je izazvalo i predstavljanje prvog kineskog nosača zrakoplova.

Veliki znanstveni napredak

Kina treba znanost i tehnologiju više negoli ikada te bi kineski znanstvenici trebali zasjesti na najviše razine svjetske scene u tom sektoru, sudeći prema riječima Baija Chunlija, predsjednika Kineske akademije znanosti.

Kvantna računala su praktički sveti gral u IT sektoru te će uskoro učiniti da ona konvencionalna skupljaju prašinu. Prvo svjetsko kvantno računalo izrađeno je u Kini te će ono s 50 kvatnih bita biti brže od danas najbržeg superračunala na svijetu - odnosno Sunwaya TaihuLighta, koji je također izrađen u Kini.

Razvoj znanosti i tehnologije obećava bolju budućnosti te također znači spašavanje milijuna života u današnje vrijeme.

U rujnu prošle godine, tim nobelovke Tu Youyou objavio je kako je postignut novi napredak u istraživanju lijeka protiv malarije - artemisina. Na taj način će se omogućiti novi načini liječanja. Podsjećamo kako je Tu nagrađena Nobelom za medicinu 2015. za otkriće navedenog lijeka. Ona je ujedno i prva kineska državljanka koja je dobila tu nagradu u sektoru znanosti.

Zajednička sudbina

''Ubrzat ćemo istraživanja i razvoj te komercijalizaciju novih materijala, umjetne inteligencije, integriranih krugova, biofarmaceutike, 5G mobilnih komunikacija te drugih tehnologija kako bi se razvili industrijski klasteri u ovim poljima,'' kako stoji u izvješću vlade koje je objavljeno ove godine.

Kina bi do 2020. trebala postati jedna od najinovativnijih zemalja te vodeći inovator do 2030., a sve to prije postajanja silom u sektoru znanosti i tehnologije do 2049., što je jedan od stoljetnih ciljeva Narodne Republike Kine.

Najbrži i najlakši način za postizanje svega ovoga je kroz globalnu suradničku mrežu kako bi se ojačale inovacije.

Nacrt plana za inovativni razvoj G20, koji je usvojen na summitu u rujnu prošle godine u Hangzhou, obvezuje vlade da stvore povoljne uvjere za kretivnost i razvoj.

Znanstvene inovacije su također bile središnja tema Foruma za međunarodnu suradnju inicijative ''Pojas i put'' koji je u svibnju održan u Pekingu i na kojem je Kina predložila Akcijski plan suradnje inicijative ''Pojas i put'' za tehnologiju i inovacije.

Većina zemalja koje su obuhvaćene inicijativom dijele slične razvojne probleme, onečišćenje i prirodne katastrofe nisu jedine na toj listi, što svakako omogućava sinergiju za dublju suradnju, kako je istaknuo Bai dodajući da će suradnička mreža za znanosti i tehnnologiju navedene inicijative biti dovršena 2030.