PEKING, 23. travnja (Xinhua) -- Nakon 20 dana putovanja, vlak East Wind odnosno Istočni vjetar doputovao je u Budimpeštu čime je svakako označeno oživljavanje drevnog Puta svile kao i davanje svježeg zamaha globalnoj suradnji.
Vlak je u mađarsku prijestolnicu stigao u petak sa 41 vagonom punim odjeće, igračaka i dobara iz Kine kao i prašinom te blatom pruge koja je prolazila kroz mnoge zemlje, uključujući Kazahstan, Rusiju i Bjelorusiju, tijekom putovanja dugog preko 9 300km.
Vlak je krenuo iz drevnog Xi'ana duž rute koja je svjedočila procvatu trgovinske razmjene između Kine i Europe prije više od 2000 godina.
Xi'an, tada znan kao Chang'an, u to je vrijeme bio glavni grad Kine, polazišna točka Puta svile te važno čvorište međunarodne trgovine i kultura.
Očekuje se kako će taj grad vratiti nešto svoje stare slave s obzirom na to da Kina širi svoje međunarodne kopnene trgovinske veze. Prvoga dana travnja Kina je najavila sedam novih slobodnih trgovinskih zona do kojih su pet u pokrajinama u kopnenom dijelu Kine, uključujući i Xi'an.
Iz tog grada u ovome trenutku voze teretni vlakovi prema Budimpešti, Moskvi i Varšavi napunjeni kineskim proizvodima te se vraćaju iz Europe puni vina, maslinova ulja, farmaceutskih proizvoda i mnogočega drugog.
Brže negoli pomorskim putem te jeftinije nego li zrakom, Kina u ovome trenutku ima brze teretne željezničke veze do 28 europskih gradova. Od ožujka 2011. obavljeno je više od 3 500 putovanja te bi ta brojka do 2020. trebala doseći 5 000.
Osim željezničkih veza Kina kreće prema naprijed s infrastrukurnim projektima, uključujući ceste, luke i naftovode, što je sve dio ambicioznog plana – inicijative Pojas i put – odnosno transnacionalne trgovinske mreže, dugororčnih investicija i gospodarski razvoj.
Inicijativu, koja uključuje Gospodarski pojas Puta svile i Pomorski Put svile 21. stoljeća, Kina je prvi puta predložila 2013. Očekuje se da će ona uključivati više od 60 posto svjetske populacije i više od jedne trećine globalne gospodarske proizvodnje.
Sudeći prema riječima istraživača s Instituta Chongyang za financije pri Sveučilištu Renmin Chena Xiaochena, inicijativa, koja ima tri glavna cilja – infrastrukturu, trgovinu i investicije, suradnju u industrijskim kapacitetima – dat će novu energiju svjetskom gospodarstvu.
Dok primjerice u nekim zapadnim zemljama raste antiglobalizacijski sentiment, Kina se i dalje čvrsto pridržava ideje o otvorenosti i zajedničkom razvoju.
''Globalizacija se u velikoj mjeri mijenja zbog rasta Kine te je u ovome trenutku više riječ o investicijama, infrastrukturi i razvoju, a ne samo o trgovini,'' istaknuo je u nedavnom intervjuu za novinsku agenciju Xinhua Amitav Acharya, autor knjige ''The End of American World Order''.
U kontekstu slabog gospodarskog rasta, trgovine i 13-postotnog pada u izravnim inozemnim investicijama na globalnoj razini, navedena inicijativa je dobila širu podršku. Više od 40 zemalja i međunarodnih organizacija potpisalo je ugovore s Kinom o unapređenju zajedničke inicijative. Očekuje se kako će skoro 20 zemalja i više od 20 međunarodnih organizacija idućeg mjeseca s Kinom potpisati suradničke dokumente.
''U 90-ima smo imali smo samo zapadnjačku europsko-američku opciju integracije i gospodarskog razvoja, no sada je tu nova,'' istaknuo je Sergej Lužjanin, ravnatelj instituta za dalekoistočne studije pri Ruskoj akademiji znanosti.
''Pojas i put je postao najvažnije javno dobro koje je Kina dala svijetu. Prvo ih je predložila Kina, no sada u njemu uživaju sve zemlje,'' naglasio je kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi.
Od 2013. Kina je u Pojas i put investirala više od 50 milijardi američkih dolara, a duž njega je već izgrađeno ukupno 56 gospodarskih i trgovinskih suradničkih zona od strane kineskih tvrtki koje bilježe skoro 1,1 milijardu američkih dolara prihoda te su zaslužne za stvaranja 180 000 radnih mjesta na lokalnoj razini. Trgovina između Kine i zemalja duž Pojasa i puta popela se prošle godine na 6,3 trilijuna yuana (oko 913 milijardi američkih dolara).
Uredila: Franka
