PEKING, 6. lipnja (Xinhua) -- Dok bi davanje statusa tržišnog gospodarstva Kini donijelo obostrano korisne rezultate za tu zemlju i za Europsku uniju, njegovo uskraćivanje bi moglo ugroziti jedno od najvažnijih svjetskih trgovinskih odnosa, navodi se u komentaru agencije Xinhua.
Unatoč izvješćima medija koja govore kako su dvije strane blizu dogovora oko ovog pitanja, još uvijek postoji snažan otpor među nekim europskim zakonodavcima koji uglavnom navode europske interne standarde za tržišno gospodarstvo.
No, bilo po zakonu ili po činjenicama, odluka o davanju Kini statusa tržišnog gospodarstva ne bi trebala biti teška.
Protokol za stupanje Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) 2001. određuje da će se Kina automatski prebaciti na status tržišnog gospodarstva kada praksa "zemlje surogata" istekne nakon 15 godina. Dok je praksa "surogat zemlje" na snazi mogu se koristiti cijene iz treće zemlje ili regije kako bi se procijenilo da li određena zemlja izvozi ispod tržišne vrijednosti ili po dampinškim cijenama.
Prema članku 15 protokola o pristupanju, ova praksa koja se primjenjuje na Kinu ističe 11. prosinca 2016. To znači da do tog datuma neće biti pravnih temelja za tretiranje Kine kao netržišnog gospodarstva. Zadovoljava li Kina europske standarde o statusu tržišnog gospodarstva je nebitno.
Protokoli predstavljaju konsenzus koji je postignut između Kine i drugih članica WTO-a tijekom pregovora o pristupanju. Nijedna potpisnica ne može izbjeći obaveze pod isprikom vlastitih zakona. Takav potez bio bi narušavanje pravila i namjerna kriva interpretacija protokola WTO-a.
Odbijanje EU da ispuni svoje obaveze moglo bi prisiliti Kinu da pribjegne pravnim sredstvima unutar okvira WTO-a te bi to moglo naštetiti gospodarskim i trgovinskim odnosima između dviju strana.
U najgorem scenariju bi došlo do potpunog trgovinskog rata između tih dvaju gospodarstva koja predstavljaju ključno izvozno tržište jedno za drugo te bi cijena bila previsoka za obje strane.
Kina je drugi po redu najveći europski trgovinski partner s dnevnim opsegom trgovine od milijardu eura. Davanje Kini statusa tržišnog gospodarstva učinit će kinesko-europske trgovinske veze jačim nego ikada prije uzimajući u obzir međusobnu ovisnost između ovih dvaju velikih svjetskih gospodarstva.
Odbijanje EU da prizna Kini status tržišnog gospodarstva smrdi na političke predrasude i protekcionizam, koji je u posljednje vrijeme na porastu, budući da se svjetsko gospodarstvo bori s produženim i sporim oporavkom.
Poslovni analitičari izražavaju strah da je uskraćivanje ovog statusa Kini od strane EU jednako arbitrarnom postavljanju antidampinških mjera protiv zemlje.
EU već ima povijest pribjegavanja protekcionističkim mjerama protiv kineskih proizvoda. Od 73 antidampinške mjere koje EU trenutno primjenjuje, 56 su usmjerene na kineske uvozne proizvode.
Uredila: Maša
